Prof dr. Kešetović o fiskalnim reformama: Dok je ovaca biće i vune

28.11.2022. 08:26 / Izvor: Akta.ba
kešetović

Ako je vjerovati dokumentu koji se piše od strane onih koji pretenduju da formiraju vlast u FBiH, predstoje nam "sveobuhvatne fiskalne reforme", smatra prof. dr. Izudin Kešetović.

Ako je vjerovati dokumentu koji se piše od strane onih koji pretenduju da formiraju vlast u FBiH, predstoje nam "sveobuhvatne fiskalne reforme", smatra prof. dr. Izudin Kešetović.

"One budžetske su " baška". Iako su "baška " teške su. Sve u svemu poenta je u porezima. Kako se to dojmi običnom čovjeku? Veoma je teško to predstaviti. Svaka vlast nastoji da zadrži pravo nad porezima. Ako znamo kakva nam je vlast onda se postavlja pitanje kakvi su porezi. Kako rekoše da hoće " sveohvatne reforme". Koliko god pričali da Republika Srpska nije država ostaje ono što je istina. Republika Srpska ima pun fiskalni suverinitet. Ono sa PDV - om je tehničko pitanje. Princip potrošnje je potpuno zastupljen. To je zacementirano kao armirani beton. Šta znači neka svako sebi tumači. S toga raspodjela javnih prihoda za RS  je marginalna. Ona se problematizira iz političkih razloga. Suština je druga", poručuje profesor.

Dodaje da je to slično kao sa očitavanjem vodomjera ili sata za struju. Ništa teže niti lakše kada imate fakture i sistem plaćanja koji prati finansijske transakcije sve je jasno.

"Problem je u Federaciji BiH ako se izuzme Distrikt Brčko koji se "alimentira". Na šta se svodi sistem u  BiH. Svodi se na priču fiskalne discipline i fiskalnog federalizam. Šta je to? Prvo fiskalna disciplina podrazumjeva ostvarivanje fiskalnih ciljeva. Ciljevi su definisani politikama. Realizacija je na poreskoj administraciji. I tu je tačka. Fiskalni federalizam podrazumjeva fiskalna izravnjavanja. Kako smo već rekli njih nema na razini entiteta. Ima samo za D Brčko. Entitet RS primjenjuje svoj model vertikalnog i horizontalnog izravnjavanja. Koliko je dobar ili loš to je stvar njihovog modela", dodaje on u svom komentaru.

Sa druge strane kaže imamo kantone, gradove i općine u FBiH. Model pripadnosti prihoda koji imamo je prevaziđen u zadanom roku privremenosti i trebao se desiti u roku od šest godina od uvođenja PDV- a.  

"Nije se na žalost desio u narednih 10 godina. Zato se postavlja pitanje kako sa daljnim reformama. Pođimo redom. Prvo, one na nivou entiteta su zacementirane. Postojeće ustavno i zakonska  rješenja to ne dozvoljavaju. Na nivou entiteta su moguća rješenje. U RS ta priča ima svoj tok. U FBiH se stoji u mjestu i nazaduje. Najnovija izmjena pondera nema nikakvo stručno utemeljenje. Zato bi polazna tačka reforme fiskalnog sistema u FBiH trebala da krene ispod nule. Pošto se sve dešava u realnom vremenu i pod političkom demagogijom na red će doći famozno oporezivanje igara na sreću i pripadnost javnih prihoda", ističe.

Profesor Kešetović smatra da je sa stanovišta struke sve jasno. Ostaje pitanje šta je u pozadini.

"Ako je u pozadini treći entitet onda logika stvari bi bila ista kao i sa RS. Ako to nije onda red stvari mora biti drugačiji. Isti bi se morao širiti prema vrhu i prema dnu, tzv.vertikalno i horizontalni izravnjavanje. Prema vrhu bi bio po principu fiskalne separacije prema državnim institucijama. Prema dnu bi se odnosio na lokalne uprave i samouprave. S toga da zaključimo ovu priču koja "nema kraja". Sveobuhvatna fiskalna reforma je teško pitanje za vlast. Ostaje nam da vidimo hoće li se pristupiti istoj. Po logici stvari trebali bi se pitati poreski obveznici. Na ovim izborima o tom pitanju se poreski obveznici kao birači nisu izjašnjavali. Rezultati izbora su više ličili na popis stanovništva po principu etničke pripadnosti. Zato logika stvari upućuje da će se procesi "sveobuhvatne fiskalne reforme" drugačije odvijati. Naravno, i budžetske politike. To dvoje je povezano kao "šipka i bubanj". Kada smo kod bubnja onda logika stvari je "da će medo svakom poreskom obvezniku zaigrati pred kućom". Ako je suditi po viđenom sve će biti po onoj priči o medi i drenjcima. Porezi i vlast su vječni. Dok je ovaca biće i vune", zaključuje.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti