Vlast zaboravila na zagađenje: Zavodi konstantnim mjerenjem ukazuju na zabrinutost

01.12.2022. 10:42 / Izvor: Akta.ba
zagađenje zraka

Vlasti Bosne i Hercegovine još uvijek se nisu ozbiljno uhvatile u koštac sa zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine odnosi živote i narušava zdravlje hiljada ljudi.

Vlasti Bosne i Hercegovine još uvijek se nisu ozbiljno uhvatile u koštac sa zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine odnosi živote i narušava zdravlje hiljada ljudi.

Iako ne postoji podatak koliko ljudi u BiH umrlo od posljedica zagađenja, na nivou EU vode se značajna istraživanja i praćenja kada su ovakvi uzroci smrti u pitanju.

Prema posljednjim podacima Evropske agencije za okoliš (EEA) zagađenje zraka finim česticama dovelo je do 238.000 preuranjenih smrti u Evropskoj uniji u 2020. godini, ovaj broj je porastu u odnosu na prethodnu godinu. 

Fine čestice ili PM2,5 izraz su za čestice koje su obično nusprodukt izduvnih plinova automobila ili elektrana na ugalj. Njihova mala veličina omogućuje im da putuju duboko u respiratorni trakt, povećavajući rizik od bronhitisa, astme i plućnih bolesti.

Također u 2020. izloženost dušikovom dioksidu (NO2) iznad praga koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija dovela je do 49.000 preuranjenih smrti u EU-u. Akutna izloženost ozonu (O3) uzrokovala je ranu smrt 24.000 ljudi.

MONITORING NA DEVET STANICA

Kada je monitoring kvaliteta zraka na području kantona Sarajevo u pitanju, on se vrši na ukupno devet automatskih stanica.

Federalni hidrometeorološki zavod upravlja sa dvije stanice to su Bjelave i pozadinska stanica Ivan Sedlo, dok Zavod za javno zdravstvo KS upravlja stanicama Vijećnica, Otoka, Ilidža, Hadžići, Vogošća i Ilijaš, a Američka ambasada, odnosno Američka agencija za okoliš, jednom stanicom smještenoj u Ambasadi.

Sve ove stanice vrše fiksni, stacionarni monitoring iako neke od njih imaju mogućnost mobilnosti.

Ove mobilne stanice imaju mogućnost kretanja, odnosno mjenjanja lokacije, bilo da su smještene u namjenski dizajniranom vozilu ili da je riječ o stanici u prikolici. I to je jedina razlika u odnosu na fiksne, stacionarne stanice sa izlivenim temeljima i fiksnim priključcima na infrastrukturu. Oprema koja se nalaze u oba tipa stanica mora zadovoljavati iste zahtjeve tehnologije i mjernih metoda.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda za Akta.ba su kazali da sva mjerna oprema u stanicama vrši kontinuirano mjerenje praćenih zagađujućih materija uključujući i čestice koje su u zadnje vrijeme postale pogrešan sinonim za sve zagađujuće tvari.

“Osim lebdećih "čvrstih", "suspendovanih" čestica koje obično označavamo prema promjeru njihovog prečnika PM10 ili PM2.5, redovan monitoring se vrši i gasovitih zagađujućih materija - sumpordioksida, ozona, azotnih oksida, ugljičnog monoksida, sumporvodika itd. Analizatori gasovitih materija vrše mjerenja kontinuirano – na trominutnom nivou, a analizatori lebdećih čestica satno. Sve satne podatke koje prikupimo automatski objavljujemo na stanici FHMZ-a svakih sat vremena. Podaci sa stanica, osim sa stanice Ambasade. automatski se prenose na serversku jedinicu u FHMZ-u te imamo kontinuiran uvid u stanje kvaliteta zraka na njima, ali i uvid u stanje mjerne opreme”, kazao je za Akta.ba Enis Omerčić iz Sektora životne sredine FHMZ.

GRADNJA ZAUSTAVILA VJETAR

Kada je grad Sarajevo u pitanju najugroženiji kvalitet zraka je u samom dnu doline Miljacke i Sarajevskom polju – i u blizini najfrekventnijih saobraćajnica i on je lošiji kako se odmičemo iz grada prema sjeverozapadnim dijelovima kantona uz dolinu Bosne.

“Najlošiji kvalitet zraka u gradu pokazuju stanice na Otoci i Ilidži, a na prostoru KS to je Ilijaš koji je u samom vrhu najazageđnijih gradova u cijeloj državi. Tokom perioda sa izraženom stabilnom vremenskom situacijom zrak unutar kotline se postepeno počne izjednačavati i što su takve situacije dugotrajnije tako nestaju i razlike između stanja kvaliteta zraka na različitim stanicama. Obično na stanici Bjelave budu izmjerene najviše koncentracije tokom takvih perioda iako na godišnjem nivou kvalitet zraka na Bjelavama je bolji nego na stanicama u dnu doline. Mjerenja koja se od prije godinu dana vrše u Hadžićima pokazuju da je tamo kvalitet zraka nešto bolji nego na ostalim mjernim mjestima, izuzev stanice Ivan Sedlo, ali ona je svakako pozadinska stanica, a prva mjerenja na odnedavno pokrenutoj stanici u Vogošći smješta to naselje u red najzagađenijih u kantonu”, kaže Omerčić.

Na pitanje da li je neplanska i masovna gradnja u proteklim godinama dovela do većeg zadržavanja čestica u nizinskim dijelovima, Omerčić kaže kako su koncentracije ostale slične tokom godine u svim dijelovima grada, ali je primjetno da je u zadnje dvije do tri godine potrebno više vremena, kada u uslovima epizoda povećanog zagađenja zraka u uslovima stabilne atmosfere i temperaturne inverzije dođe do frontalnog poremećaja, vjetru da „očisti“ zapadne dijelove grada nego je to bilo ranije .

“Sada je u takvim uslovima potrebno vjetru brzine 4-5m/s 36-48 sati za ono za šta je ranije bilo potrebno 24-36 sati. Ovo bi se moglo povezati sa gradnjom visokih objekata na desnoj obali Miljacke Sa Tower, Unipromet neboder, Naselje Nova Otoka i Miljacka... kojom je doslovno napravljen zid visine 30-50 metara u pravcu najčešćeg puhanja vjetra na onoj strani na kojoj je donedavno mogao da struji bez visokih prepreka”, pojašnjava Omerčić.

Svi zajedno možemo doprinjeti da se zagađenje smanji. Omerčić kaže da su to minimalna zalaganja a dobrobiti mogu biti velike. Kaže da je to prije svega manje korištenje automobila, kao i to da se ne podržavaju proizvođači hrane iz čijih dimnjaka kulja dim.

“U slučaju planiranja stanovanja napraviti bolje fasadu na uštrb kvadrata i obezbjediti način grijanja koje manje zagađuje, generalno trošiti energiju manje. Učestvovati u javnim raspravama. Što se tiče uticaja na zdravlje i kako se tu zaštiti – to je sve ono što će vam i ljekari reći za bilo koji slučaj kada je kvalitet zraka narušen - ne pušiti, unositi više vitamina i lakše neprerađene hrane, otići na planinu. Smanjiti fizičke napore u dane najvećeg zagađenja. Izbaciti tepihe iz stana, ne sušiti veš u zatvorenom itd.", poučuje Omerčić.

Razlozi za loš kvalitet zraka su dvojaki i ne mogu se posmatrati odvojeno.

Prva grupa faktora koja utiče na kvalitet zraka je prirodnogeografska – reljef i meteorološke odlike.

Kotline i doline generalno su nepovoljne sa aspekta kvaliteta zraka jer reljefne barijere obično ne dozvoljavaju izraženo horizontalno premještanje zraka tj. vjetar. Istovremeno u takvim se područjima prirodno formiraju stabilna meteorološka stanja u kojima se tokom hladnijeg dijela godine, a uzrokovano smanjenim zagrijavanjem prizemnog zraka (zbog veće oblačnosti, zbog smanjenog luka Sunčevog prividnog kretanja po horizontu, zbog dodatnog skraćenja direktnog sunčevog zračenja na tlo uslijed reljefnih barijera, zbog generalno manjeg dotoka zraka iz južnih područja tokom zime) uspostavljaju tzv.

Temperaturne inverzije koje karakteriše postojanje nešto toplijeg sloja zraka na visini 100-400 metara iznad dna kotline (dovoljno je 1°C ) u odnosu na prizemne slojeve zraka. U takvim situacijama miješanje zraka je u potpunosti usporeno, prizemni sloj zraka ostaje zarobljen i sve što bude emitovano u njega će u njemu i opstati sve dok ne dođe do frontalnih poremećaja praćenih intenzivnim vjetrom i /ili padavinama.

U ovakvim stanjima se prirodno formiraju i guste magle.

Omerčić ovo spominjem iz razloga što veliki broj ljudi ugledavši maglu smatra da je zrak obavezno zagađen, što ne mora biti uvijek slučaj baš kao što zrak može biti i izuzetno zagađen po vedrom i suhom vremenu.

Osim navedenog, povremeno je kvalitet zraka narušen i daljiski prenesenim materijama iz prostora pustinjskih ili polupustinjskih područja sjeverne Afrike ili čak srednje Azije, što se obično dešava u toplijem dijelu godine i obično ima kraći period.

Drugu grupu faktora čine naravno antropogeni uticaji na kvalitet zraka. To je u prvom redu sagorijevanje fosilnih goriva i biomase kao primarni izvor emisija zagađujućih materija u zrak.

U Sarajevu je industrijski uticaj relativno nizak pa je prvenstveni izvor zagađujućih materija sagorijevanje krutih goriva za potrebe zagrijavanja domaćinstava, dok je sobraćaj na drugom mjestu po važnosti. Ovome treba dodati i izvore iz industrije ali i nezamariv uticaj manjih ložišta koju su izvan inspekcijskih nadležnosti, a koja imaju intenzivnu aktivnost – brojne ćevabdžinice, picerije i slično.

Osim faktora koji se odnose na emitovanje materija u zrak – vrlo bitna karika u upravljanju kvalitetom zraka je prostorno planiranje, posebno u sredinama koje imaju ovako nepovoljan priorodnogeografski položaj.

Pod ovim se podrazumijeva kompletan djelokrug upravljanja razvojem grada i gradskih funkcija. Primjetno je da je težište gradskih funkcija smješteno u istorijski centar grada koji ne samo da se nalazi na periferiji stvarnog populacijskog centra grada već je smješten i u njegovom najskučenijem dijelu. To privlači veliki broj ljudi i intenzivan saobraćaj što stvara i gužve u većem dijelu grada. Istovremeno dijelovi grada koji se iz sarajevkog polja spuštaju u dolinu rijeke Bosne imaju ograničen broj gradskih funkcija. Osim toga, sistem javnog gradskog prevoza iako ima zavidnu infrastrukturu je nedovoljno iskorišten i u vrlo lošem stanju.

Npr. najšira gradska saobraćajnica u gradu Sarajevu je željeznička pruga sa ishodištem u sami centar grada - to je kapital koji bi svaki evropski grad iskoristio za razvoj nadzemnog metroa. Razvoj grada i prigradskih naselja prema zapadu, sjeveru i u brdskim dijelovima grada nije praćen adekvatnom infrastrukturom, u prvom redu onom koja se tiče zagrijavanja i korištenja goriva koja manje zagađuju.

Efikasno planiranje i razvoj grada u smislu upravljanja kvalitetom zraka podrazumijevaju pored navedenog i povećanje zelenih površina, pješačke zone i zone relaksacije u samom gradu, te gradnju objekata u skladu sa cirkulacijom zraka u gradu.

Sve ovo treba biti praćeno adekvatnim inspekcijskim nadzorom i drugim instrumentima za sprovođenje (postojećih) zakona o gradnji, planiranju, komunalnoj infrastrukturi i čistoći.

Komunalna čistoća takođe utiče na kvalitet zraka - prašina u suhim uslovima se neprestano spušta i ponovno podiže sa saobraćajnica reciklirajući iste materije u zrak, smanjenje prašine pri izvođenju građevinskih radova je bitno, kvalit saobraćajnica i prakinga (brojni parkinzi u centru grada godianama rade i zarađuju novac na makadamskoj površini npr.).

Osim svega navedenog bitno je uvoditi i nove tehnologije i saznanja koja vode poboljšanju ambijentalnih uslova života u gradu podrazumijevajući i uslova kvaliteta zraka.

Sve navedene stvari svojim unaprijeđenjem unaprijeđuju i neke druge aspekta života kao što su npr. smanjenje buke, gužve, toplotnih talasa tokom ljeta, čistoća ulica itd..

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti