Šest kompanija učetvuje u projektu "Zelena tranzicija malih i srednjih preduzeća u BiH"

02.12.2022. 09:59 / Izvor: Akta.ba
zelena ekonomija

Projekat, kako je istaknuto na prezentaciji, implementira se do augusta 2024. godine a fokus je na podizanju svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije.

Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, u saradnji s Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine (VTK/STK BiH), organiziralo je konferenciju na kojoj je predstavljen projekat „"Green Recovery komponente COVID-19 Investment Response projekta/EU4BusinessRecovery projekta“ i potpisan ugovor sa a šest kompanija koje će učestvovati u ovom projektu.

Projekat, kako je istaknuto na prezentaciji, implementira se do augusta 2024. godine a fokus je na podizanju svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije, izgradnji kapaciteta svih nadležnih institucija, te uvođenju zelenih poslovnih modela za pet pilot kompanija iz sektora metala i drvne industrije u segmentu razvijanja poslovanja po principima cirkularne ekonomije.

Glavni partner u implementaciji projektne komponente je VTK/STK BiH koja je prepoznata kao ključna institucija za podršku jačanju bh. kompanija kao pojedinačnih korisnica granta, tako i zelenih lanaca vrijednosti unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem uvezivanja u regionalne i EU lance vrijednosti.

U obraćanju prisutnim, predsjednik Komore Zdravko Marinković je kazao, između ostalog, da je proces tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji u privredi BiH u veoma ranoj fazi, te da primjeri praktične primjene nekih od principa i modela poslovanja u skladu sa načelima cirkularnosti se svode na individualne slučajeve i uglavnom su rezultat nastojanja smanjenja troškova proizvodnje i odgovaranja na zahtjeve izvoznih tržišta.

Da bi se harmonizovali sa EU, kako je kazao, najrelevantniji pravni akti koje će BiH trebati da usvoji ili dopuni a koji su direktno vezani za CE su oni koji regulišu efikasno korištenje resursa ponovno korištenje otpada, izdvajanje komponenti otpada i specifični tretmani za ponovnu upotrebu zavisno od vrste i komponenti.

"CE u poslovnoj praksi donosi naglasak na ponovnu upotrebu proizvoda, komponenti i materijala, preradu, obnovu, popravak, nadogradnju proizvoda, kao i iskorištavanje obnovljivih izvora energije (sunca, vjetra, biomase i otpada) kroz lanac vrijednosti proizvoda i ciklus od kolijevke do kolijevke. Najrelevantniji zakoni koje je potrebno prve prilagoditi u procesu tranzicije sa linearnog na cirkularne modele poslovanja vezani su upravo za upravljanje sirovinama i upravljanje otpadom", kazao je Marinković i dodao da je Komora i prije potpisivanja Zelene agende za Zapadni Balkan pokrenula određene aktivnosti sa ciljem unapređenja cirkularne ekonomije.

"Početne aktivnosti su bile konferencije i okrugli stolovi sa ciljem dizanja svijesti svih zainteresovanih strana o važnosti uspostavljanja i jačanja zelenih lanaca vrijednosti. Takodje, kao važna karika u ovom smislu je i neophodnost edukacije, te u ovom pravcu Komora je samo tokom ove godine za kompanije organizovala oko 20 usko strukutiranih edukacija", kazao je predsjednik Marinković.

U okviru događaja upriličeno je i potpisivanje ugovora sa šest kompanija koje će učestvovati u ovom projektu a to su: ALU-POINT d.o.o. Sarajevo, Bosnian Beech Board d.o.o. Visoko, Export Fenestar d.o.o. Banja Luka, EMERUS d.o.o. Široki Brijeg, LimSar d.o.o. Sarajevo i Ramex d.o.o. Kladanj.

Nakon prezentacije projekta upriličena je panel diskusija „Zelena tranzicija malih i srednjih preduzeća u BiH“ u kojoj je učestvovala Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STK BiH. Učesnici panela, predstavnici institucija i kompanija, razgovarali su o Evropskom zelenom planu i Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, zahtjevima izvoznih tržišta, institucionalnoj podršci za MSP, zelenom poslovanju u metalnoj i drvnoj industriji , te akademskoj podršci zelenom industrijskom razvoju.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti