Schengen problem i hrvatskim i bh. građanima: Preko granice nijedna pašteta

I granični prijelazi na području doline Neretve i bliže okolice - Gabela Polje, Nova Sela, Doljani i Klek - ulaze u Schengen.

Što se mijenja na tim tačkama od prvog da Nnaove godine i šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila? Generalno gledano, kontrole putnika koji dolaze iz “trećih zemalja”, a u tu kategoriju spada i BiH, bit će znatno strože i detaljnije.

Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice, pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena. Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-a se tretiraju kao državljani Unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole.

Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH na području Dubrovačko-neretvanske županije (Gabela Polje-Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol, kao i prijelazna mjesta (Ulica Marka Marulića u Metkoviću, Imotica-Duži, Trnovica-Drijen i Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila.

To je veliko olakšanje za stanovnike u pojasu udaljenom pet kilometara od granice koji za ulazak u Hrvatsku koriste pogranične propusnice.

Stroži režim ulaska u JHrvatsku primjenjivat će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronski sustav pod nazivom ETIAS, koji će služiti za putovanja u zonu Schengena.

Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za što će državljani trećih zemalja morati platiti sedam eura. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u Hrvatsku vrijedit će im tri godine.

Što se tiče unosa različitih roba i hrane iz BiH tu se ništa nije promijenilo ulaskom u schengenski režim. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi.

Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt.

I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje i maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u Hrvatsku tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.