Višemilionska dugovanja
Željezara Zenica u stečaju iza sebe ima milionska dugovanja ali i višemilionsku imovinu
Željezara Zenica u stečaju iza sebe ima milionska dugovanja ali i višemilionsku imovinu, koja je drugima ustupljena na korištenje.
Željezara Zenica u stečaju iza sebe ima milionska dugovanja ali i višemilionsku imovinu, koja je drugima ustupljena na korištenje. U proteklom periodu su kroz stečajni postupak intenzivirali proces vraćanja svoje imovine kako bi je mogli iznjamljivali ili prodati. Najnoviji slučaj je zgrada stacionara Kantonalne bolnice Zenica, te zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeničko-dobojskog kantona, čiji vlasnik Željezara u stečaju traži da se korištenje ove zgrade i naplaćuje.
Nekadašnji željezarski Stacionar, odnosno sadašnji Zavodom za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK i Stacionar Kantonalne bolnice Zenica treba ili plaćati najamninu ili kupiti prostor od Željezare u stečaju kako bi ga nastavili koristiti, ckategoričan je stečajni upravnik Željezare u stečaju.. ističu cijena po prvom ugovoru je bila 8 maraka po kvadratu, a pregovori su još traju.
Mirza Jarić, stečajni upravnik „Željezare Zenica“ u stečaju - "Mi smo ponudili po tom drugom našem ugovoru 6 i po maraka po kvadratu i pdv što je manje od osam maraka i ispod tog msilim da ne možemo ići. Napominjem da je taj prostor oko 6 i po hiljada kvadrata plus par hilajda kvadrata parking prostora koji se intenzivno krositi za vrijeme radnog vremena."
S druge strane iz uprave i menadžmenta ustanova koje koriste ovaj prostor, dali su svoje prijedloge cijene. Iz dokumenata se vidi da je Kantonalna bolnica Zenica ponudila prvo tri a zatim 5 maraka po kvadratu. Iz zavoda za sportsku i medicInu rada negoduju. Žele aktivnije učešće osnivača, tj, kantona.
Muris Karić,direktor JU Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK - "Do sada nismo plaćali kiriju zato što smo mi uvedeni od strane vlade ovdje u korištenje kantonalnog posjeda. Rekli smo svoju cijenu i da ćemo dati dalje kad dobijemo odgovor od njih na saglasnost našem resornom ministastvu i kantonalnoj vladi koji su nas osnovali jer mi to sami ne možemo da uradimo, nemamo pravo na to upravni dodbor koji je do sad bio se raspao."
A oglasilo se i resorno ministarstvo. Ističu uključili su se, ali u domenu svojih ovlasti.
Adnan Jupić, ministar zdravstva ZDK u periodu od 2018-2022 - "Nisu upravni odborii direktori ostavljeni da sami rješavaju, to je njihva duznost i zadaća upravnih odbora i direktora a što se tiče vlade mi smo samo tu posredovali i normalno u budućen periodu će se iznalaziti sredstva. Znači tu bi jedan dio svakako vjerovatno trebao da ide na budžet kantona u okviru ovih koji smo imali i dosada, a drugi dio obezbjede bi ustanove iz svog svakodnevnog psolovanja."
Pregovori su još u toku. Finansije su, čini se, glavna prepreka. Željezara ima svoja dugovanja koja bi ovim putem jednim dijelom mogla izmirivati,a zavod kako bi mogao neometano nastaviti poslovanje.
Muris Karić, direktor JU Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK - "Mi smo specifična zdravstvena zaštita koja ima poseban oblik finansiranja 50 posto po ugovorima a 50 posto nekad i više zarađujemo na tržištu, a javna smo ustanova. Znači imamo obavezne ugovore, prema velikim korisnicima kao što su oružane snage, mital bh telekom i još mnogo, mnogo malih i velikih preduzeća."
Mirza Jarić, stečajni upravnik „Željezare Zenica“ u stečaju - "Radnicima Zeljezare treba nemogu od vazduha živjet ponavljam, i oni na birou su radnici željezare i oni koji nisu treba ih penzionisat."
U konačnici najviše bi ispaštali pacijenti. Jer je ova zgrada prije 60 godina izgrađena upravo za namjenu liječenja na nivou kantona. Svi složni kupovina bi bila jedino trajno rješenje. Sada je sve na na novoj vladi da pokuša iznaći sredstva, kojom bi se spriječilo daljna neizvjesnost ovog i sličnih sporova.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
