Zagađenje zraka: Aktuelne mjere ne pomažu, a one koje bi pomogle nisu atraktivne

Zrak u BiH i dalje je jako zagađen. Ako je za utjehu, a nije, danas smo na 18. mjestu u svijetu. Mjere postoje. Da li su adekvatne - ne znamo, kažu građani, ali ne daju efekta. Građani sve češće pate od respiratornih problema.

Pogled na Sarajevo s Trebevića. Tek obrisi grada naziru se ispod njega. No na sarajevskim ulicama nešto drugačija slika. Smog nije toliko primjetan. Ali podaci su jasni. U 18 sati indeks kvaliteta zraka tri puta viši od granice dobrog.

Nije nešto što je opipljivo pa ni vidljivo u svim dijelovima grada osim na pojedinim lokacijama gdje se vide zrake sunca. Kroz njih se vidi taj smog i to zapravo znači da je zrak koji građani udišu potpuno nezdrav.

Na snazi je epizoda upozorenja. A jedna od preporuka, da se smanji boravak napolju. Što za mnoge nije moguće. Posebno onima kojima je i radno mjesto na otvorenom. A raditi, kažu prodavači na jednoj od sarajevskih pijaca, moraju.

No na otrov se ne se smije, i ne treba naviknuti, kažu građani, nezadovoljni reakcijama nadležnih, odnosno izostankom istih. O mjerama koje su na snazi, kažu, i ne znaju.

Manje poznate mjere su zabrane na otvorenom kulturnih, sportskih ili drugih manifestacija, izvođenja grubih građevinskih radova, saobraćanja većih teretnih vozila na glavnom gradskom pravcu. Slična situacija i mjere i u drugim bh. gradovima. Na autoputu ka Zenici jutros vidljvost 10 metara. Zeničani zabrinuti sa zdravlje, i ogorčeni zbog nebrige nadležnih.

U Zenici, osim lebdećih čestica, problem je i visok nivo sumpordiokisa u zraku. Sličan problem imaju građani Ilijaša, Visokog, Tuzle, Živinica i Travnika, kažu iz FHMZ. Dugoročno živjet u takvom zraku, poručuju, nije dobro.

"U nekoj konačnoj statistici broj ljudi koji su veći dio svog života proveli u takvoj sredini, onda se on vidi u onim negativnim statistikama koji se tiču broja onkoloških pacijenata , dakle ništa vam se neće desiti ako provedete nekoliko dana u 10 puta zagađenijoj sredini, ali ako živite u njoj, onda imate dugoročni problem", kazao je Enis Omerčić, FHMZ.

Gubimo vrijeme, upozoravaju aktivisti

Ekološki aktivisti apeluju godinama. Ali, kažu, sluha nikada nije bilo. A vrijeme gubimo. Aktuelne mjere ne mjenjaju ništa, a one koje bi pomogle, za nadležne nisu atraktivne.

"Vatra nije jedini način da se dobije energija. To znači subvencije za građane koji će preći sa spaljivanja bilo čega, na električno grijanje, na toplotnu pumpu, a s druge strane, zabrane. I tu je ključ problema. Jer naši populisti koji vode ovu zemlju ne vole zabraniti bilo šta jer to su nepopularne mjere i možda neko neće glasati za njih", kazao je Denis Žiško, Centar za ekologiju i energiju Tuzla.

U BiH, koja se obavezala da će do 2050. dekarbonizirati društvo, kažnjavati će se oni koji će se ove zime grijati na struju. A subvencioniraju oni koji koriste plin. Ukratko, samo populističke mjere. Pa građanima ne ostaje ništa drugo nego da prate vremensku prognozu, a u BiH ovog vikenda trebao bi zapuhati vjetar, koji će odnijeti smog, nadamo se.