Zelene milje: I vrh Bjelašnice nam govori da se klima mijenja

Meteorološka stanica na vrhu Bjelašnice. Prva polovina januara. Dežurni meteorolog i osmatrač je Muhamed Guhdija. Otvara vrata objekta koji izgleda kao limena kutija. Uvodi nas unutra, gdje je puno ugodnije s obzirom na jake udare vjetra.

Nema snijega. Tek poneka krpa na sjevernoj strani. Od kada se mjeri visina snježnog pokrivača na ovoj stanici, svega pet puta je zabilježeno da vrh planine ne bude pokriven snijegom višim od deset centimetara tokom cijelog mjeseca januara. To se desilo čak tri puta tokom posljednje decenije.

"Prekjučer kada sam došao na smjenu vodili smo dva centimetra snijeg. Onda sam upisivao centimetar i na kraju sam ga morao ukinuti jer ga nema".

To je, prema njegovom mišljenju, u najmanju ruku čudno.

Sudari klima na Bjelašnici

Ova meteorološka stanica je izgrađena 1894. Kontinuirano radi, uz pauze tokom ratova, sve do danas. Bila je oduvijek jedna od najvažnijih visinskih stanica na Balkanu. Podaci koji se prikupljaju ovdje su od velikog značaja za analize i prognoze klimatskih promjena.

Prvi meteorolog bio je Austrijanac Anton Obermuller.

"Kažu da su ga po kazni odredili ovdje. Carevina ga poslala na vrh planine jer se udvarao pogrešnoj ženi. Ovdje i umro. Grob mu je stotinjak metara ispod".

Grobni spomenik su napravili nanovo. Jedino je nadgrobna ploča autentična. Samo zlatopis s vremena na vrijeme obnove. Tada su, zimi, kuriri iz grada dolazili gore po izvještaje jednom mjesečno.

"Što se tiče tih prvih godina, uglavnom nema pisanih svjedočenja. Pretpostavlja se da su meteorolozi uzimali hranu iz bjelašničkih sela i uglavnom su bivali sami".

Danas je ovo kuća onima koji ovdje rade. Ima dnevni boravak, kuhinju s trpezarijom, dvije spavaće sobe. U hodniku je barometar, a u stubištu u zatvorenoj kutiji termometar. Danas imaju kablovsku i internet.

Stanica je postavljena baš ovdje zbog položaja koji ima Bjelašnica.

Sam plato ove planine je tako orijentiran da s juga imamo mediteransku klimu a sa sjevera kontinentalnu. Zbog sudara klima, vremenske prilike su specifične. Ono što se dešava ovdje je važno za analizu klimatskih prilika generalno.“

S obzirom na nadmorsku visinu, postoji i utjecaj alpske klime.

Izvještaj svaki sat

Dežurni osmatrač u ovoj kući provede četiri dana. Zimi dolasci znaju biti dugotrajni, opasni i iscrpljujući. Ovdje magle budu tako guste da ne vidiš vrhove cipela. Govorili su tako našem sagovorniku njegove starije kolege, ali im on nije vjerovao.

"Nekada, zbog jakih udara vjetra, pužemo do vrata stanice. Desi se da zaglavimo putem, pa drugi silaze po nas. Uspon iz Babinog dola može trajati i do pet-šest sati, kad pada snijeg, puše jaki vjetar ili je maglovito".

Kada su, kako ih ovdje oslovljavaju, normalne godine, u januaru metrima mjere visinu snijega. Smetova ima do deset metara. Lavina bude na sve strane.

"Kroz prozor, a visina je preko pet metara, možeš dodati kafu ljudima napolju".

Dežurni osmatrač meteorolog odavde šalje izvještaje u Federalni hidrometeorološki zavod. Šalje podatke o atmosferskom pritisku, visini snježnog pokrivača, oblacima, udarima i brzini vjetra, atmosferskim pojavama, temperaturi…

"Od sedam ujutro do deset navečer, izvještaj šaljem svaki sat. Onda imam dva noćna osmatranja iza ponoći".

Naš sagovornik ovdje radi već petnaest godina.

"Ne pamtim januar ovakav. Da je temperatura sinoć i jutros u plusu. To je fenomen, očito da se nešto dešava sa klimom, neke promjene se dešavaju".

U posljednjem desetljeću, tri puta je oboren rekord najviše prosječne temperature u decembru na Bjelašnici. Posljednji veliki snijeg na ovoj planini bio je 2012. Tada je Bjelašnica, kako reče naš domaćin, pokazala svoje pravo lice. Sjeća se da je bio petak, a zamjenu je očekivao u subotu. Te subote je morao sići dvjesto metara niže da iznese kolegu, koji nije mogao nastaviti sam.

"Postoji izreka starih meteorologa, onih od kojih sam učio ovaj posao. Kažu da Bjelašnica nikada nije izdala sa snijegom, ali evo, zadnjih godina ni to nije tako".

Već ga je do ovih doba trebalo biti obilato.

Maksimalna visina snijega

S našim domaćinom izlazimo na krov kuće radi večernjeg osmatranja. Babin do se, poput velegrada, guši u svjetlima. Vedro je, pa južno vidimo siluete prenjskih vrhova dok ih crven zalazećeg sunca naglašava. Desno je Čvrsnica, a lijevo Velež. Treskavica je još više istočno, a desno od nje je Visočica.

"Ljudi ne vjeruju kada kažem da noću vidljivost zna biti i preko pedeset kilometara".

Sjeverno, Sarajevo poklopio smog. Svjetlost se probija kao kroz abažur.

U posljednjem desetljeću, pet puta se desilo da na vrhu Bjelašnice bude izmjerena prosječna najniža maksimalna visina snježnog pokrivača. Tako je bilo samo još pet puta od kada se na ovom vrhu rade ova mjerenja.

"Snijeg će sigurno pasti i biće ga u januaru i februaru. Oko toga nema dileme. S Bjelašnicom se ionako nikada ne zna. Ovdje se desi toliko promjena u jednom danu, a da ih ne bude narednih mjesec-dva".

Iako nije isključeno da padne snijeg, prosječna kontinuirana mjerenja ukazuju na promjene.

"Definitivno nema onih snjegova kakve pamte moji prethodnici. Onih koji padnu u novembru i ucrvaju se u augustu".

Moramo se promijeniti

Smrklo se na Bjelašnici. Mjesečina čini da sve oko nas bude silueta. Planinski vrhovi kao elektrokardiogram ispisan na horizontu. Šetamo grebenom jugozapadno. Naš domaćin kaže da se prethodnih noći bilo još vedrije i da je vjetar bio jači.

"Shvati čovjek koliko je mali, da je priroda ipak puno jača i da je ova planeta ipak puna jača od nas. Ovaj svaki kamen, svaka stijena, ipak ima puno veću funkciju, duže ostaje tu nego mi obični ljudi, obični smrtnici".

Je li teško biti sam?

"Kad sam sam, pričam sa sobom i s još petoricom ljudi. Treba biti jak, psihički jak, za ovaj posao".

Pokazuje nam jednu uvalu. S lijeve i s desne strane su bregovi. Da je normalna zima, tvrdi, ova uvala bi bila puna snijega i mogao bi preći s brijega na brijeg.

"Kao da sam na drugoj planeti. Kad izađem, kao da hodam po nekom Saturnu, Neptunu, kao da nije Zemlja, kao da je negdje drugo. Te vrtače, te jame, te planine… Okrenem se, pogledam u opservatorij… Vidim to jedno svjetlo. Pomislim da sam odlutao negdje".

Zanoćili smo u objektu koji ima samo jednu svrhu: da se u njemu bilježi ono što nam naša planeta poručuje. Poruka narednog jutra nije nimalo ohrabrujuća.

Temperatura je u plusu.

"Mi smo krivci. Ne poštujemo Zemlju, ne poštujemo prirodu. Da bi se promijenila klima i stanju u svijetu nabolje, mi moramo u glavni da se promijenimo. A mislim da je to u ovom trenutku jako teško".

Nekoliko dana po našem odlasku, bilo je to sredinom januara, konačno je pao snijeg na vrhu Bjelašnice. Danas ga ima više od jednog metra. To što ga nije bilo do polovine januara i što su temperature bile tako visoke je još jedno upozorenje i poziv da se promijenimo.

Koliko smo svjesni klimatskih promjena?

Postoji jedan graf koji pokazuje da se na Bjelašnici, u posljednjih stotinu godina, prosječna temperatura povećala – za 1,3 °C.

Kada smo se spustili u Sarajevo, otišli smo u Federalni hidrometeorološki zavod da pitamo o klimatologa Bakira Krajinovića šta to znači.

Kaže da je zakašnjeli ovogodišnji snijeg neminovnost koja dolazi sa klimatskim promjenama. Ne znači da će ovakve zime biti svake godine, ali znači da ih možemo očekivati češće.

"Svi naši apsolutni rekordi kada su u pitanju temperature zraka su zabilježeni u posljednje dvije decenije. To je ono što je direktna posljedica klimatskih promjena. Mislim da ne treba nijedan drugi parametar da svima bude jasno da se nešto mijenja. Da se mijenja u onom pravcu porasta temperature zraka što će imati razne posljedice".

Na vrhu Bjelašnice svih ovih godina nema nijedan antropogeni utjecaj koji bi umanjio značaj prikupljenih podataka. Klimatske promjene upravo potvrđuju kontinuirana mjerenja određenih klimatskih parametara duži vremenski period na istom mjestu.

Krajinović nije optimističan.

"Dolazi do još ekstremnije promjene temperatura zraka i još ekstremnije promjene padavinskog režima, a to je direktno povezano s našim uobičajenim životom. Kad kažemo da se povećala prosječna temperatura do jedan i pol stepen, to ljudima ne znači mnogo. Znači tek onda kada osjete vrele ljetne dane, kojih je sve više s rekordnim temperaturama, i vrele ljetne noći, kojima već svjedočimo".

Klimatskih promjena ljudi budu svjesni tek onda kada uđemo u fazu nekih ekstrema.

"Kada govorimo o promjenama padavinskog režima, ljudima te brojke ništa ne znače. Ali kada se rijeke izliju iz korita ili zemlja popuca od suše, onda vide da se nešto događa. Naši poljoprivrednici, recimo, sve češće trpe posljedice globalnog zatopljenja. Te promjene će se postepeno sve više ticati svih nas", dodaje Krajinović.

(Priča iz autorskog serijala "Zelene milje: Reportaže i video priče o stanju i perspektivama ekološke svijesti u BiH" nastala je uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.)