Izrada integrisanog energetskog i klimatskog plana je razvojna šansa za BiH

Strateška vizija EU je do 2050. godine imati klimatski neutralnu ekonomiju u skladu sa ciljem Pariškog sporazuma, da globalno povećanje temperature ne bude veće od 2°C i da se ulože napori da bude manje od 1,5°C.

Da bi ostvarila tu viziju, EU je postavila ciljeve za 2030. godinu a kojie trebaju da usvoje  i sve ostale zemlje tako i BiH.

Ciljevi su smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte od 40 posto u odnosu na 1990. godinu, zatim udio obnovljivih izvora energije od 32 posto u ukupnoj potrošnji energije i poboljšanje energetske efikasnosti od 32,5 posto. 

Bosna i Hercegovina u okviru ovoga mora da napravi svoj Integrisani nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) za razdoblje od 2022. do 2030. godine koji treba da sadržati opis planiranih politika i mjera i potrebnih investicija za ostvarivanje tih ciljeva.

Ostvarivanje ciljeva treba opisati u okviru pet dimenzija NECP-a koji će istovremeno osigurati sigurno snabdijevanje energijom i ekonomski razvoj. Riječ je o sigurnost snabdijevanja, energetsko tržište, energetska efikasnost, dekarbonizacija i istraživanje, inovativnost i konkurentnost.

Status izrade integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine sa posebnim fokusom na obnovljive izvore energije bila je jedna od tema prvog Balkan Solar Summita u Banja Luci. Panelisti su se složili da se jedan ovakav plan treba shvatiti kao razvojna šansa a ne zahtjev međunarodne zajednice.

PLANOVE DOSTAVILI SAMO ALBANIJA I MAKEDONIJA

Sanja Kapetina, šefica Odsjeka u Sektoru za energetiku, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine kazala je da je jako puno rokova koji se moraju ispoštovati kada je izrada plana u pitanju.

"Rokovi su propisani već ranije, neki od njih su već i prošli, mada ono što je ključno jeste da se i do 30. juna mora uraditi nacrt koji će biti poslan Sekretarijatu energetske zajednice na mišljenje, onda godinu dana da se sprovedu sve potrebne konsultacije, nakon čega finalni nacrt treba biti dostavljen Sekretarijatu do 30. juna. 2024. godine. Do sada su samo Albanija i Makedonija dostavile svoje Planove", kazala je  Kapetina.

Integrisani klimatski plan koji se radi mora biti usklađen sa planovima entiteta. Republika Srpska je dostavila svoj prvi nacrt Plana na mišljenja i komentare a to isto će uskoro uraditi i Federacija. 

Kako je navedeno u rokovima, prvi nacrti treba da budu završeni do kraja šestog mjeseca ove godine. Kapetina kaže da su svjesni da će proces da traje ali bitno je da postoje prvi nacrti, smjernice koje će nas voditi u dalju realizaciju Plana.

Kada je BiH u pitanju ono što je potrebno jeste da prvi nacrt do kraja februara onda konsultacije i razrada mišljenja nakon toga slijedi izrada finalnog nacrta do kraja godine a realizacija plana za period od 2022 – 2030.

Ovaj plan će kako kažu stručnjaci omogućiti BiH da integriše energetske i klimatske ciljeve, kao i politike i mjere, pomažući usklađivanje energetskih politika sa EU.

Naida Taso, ekpertica za obnovljive izvore energije, Sekretarijat Energetske zajednice podsjetila je na to da su BiH ukinute sankcije prema Energetskoj zajednici što joj otvara put da se dalje razvija u ovom sektoru.

CILJEVI AMBICIOZNI, A ROKOVI KRATKI​​

"Ono što je za BiH jako pozititvno jeste da će ona sljedeće godine predsjedavati energetskom zajednicom ali do tada se moraju biti ispoštovani određenu uslovi. Prije svega nacionalni energetski klimatski plan i da će biti usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije ali i drugi zakoni. Ovo će BiH omogućiti da kao svijetli primjer vodi", kazala je Taso.

Panelisti su se složili da su ciljevi ambiciozni, a rokovi su kratki.  Istakli su da je jako puno potencijala ali da je još puno i problema koji su rješivi. 

"Energetska zajednica itekako pomaže u rješavanju ovih problema, mnogo je faktora koji se uzimaju kao relevantni kada je rješavanje ili ne sprovođenje odrđenih faktora u pitanju, uzimaju se i nacionalni uslovi kada je rješavanje određenih problema u pitanje", pojasnila je Taso.

Nada Milovčević, načelnica odjeljenja za projekte, koncesije i obnovljive izvore energije, Ministarstvo industrije rudarstva i energetike Republike Srpske kazala je da je RS prevazišla probleme kada su zakonske smetnje u pitanju. 

"Upravo će da se usvoje zakoni koji definišu način usvajanja Plana, institucije koje učestvuju u izradi i institucije koje će učestvovati u izvještavanju. Definisano je da Plan donose ministarstva  te da svake dvije godine prave izvještaje i dostavljaju Vladi na usvajanje ili predlažu neke korekcije", kazala je  Milovčević.

Ka što su kazali uskoro će i Federacija BiH dostaviti svoj nacrt Plana.

Vlada Federacije usvojila je set reformskih zakona, kojim energetski sektor približavaju evropskim standardima. Bosna i Hercegovina do sada je ostvarila 39 odsto planiranih ciljeva i obaveza u oblastima tranzicije.

Prvi korak ka liberalizaciji tržišta i čistijoj energiji učinjen je donošenjem Nacrta zakona o električnoj energiji i zakona o regulaciji energetskih djelatnosti.  Uskoro će, kako je najavio resorni ministar, prema Vladi Federacije biti upućeni i zakoni o obnovljivim izvorima energije, kao i o gasu, te izmjene i dopune Zakona o energijskoj efikasnosti.

Ranije je i Republika Srpska usvojila zakon kojim se tretira proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije.

Sanjin Habul, Stručni savjetnik za elektroenergetiku i obnovljive izvore Energije, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije kazao je da je Federacija napravila setove zakona koje je  poslala u parlamentarnu proceduru u formi nacrta. Kazao je da će usvajanje Zakona sve učenike učiniti jednakim kada je njihovo djelovanje na tržištu u pitanju. 
Nakon što se usvoje planovi slijedi implementacija. Svi aktere moraju biti spremni za implementaciju.

ZNAČAJ NECP- a

"Po meni se moramo više posvetiti jačanju institucija, jer pravni osnov je osnova da bi se ovakvi projekti realizirali. Međunarodne organizacije jako puno pomažu i upravo zahvaljujući njima smo u velikom stadiju spremnosti za realizaciju. Postoje problemi na terenu ali zajedno moramo djelovati na njihovom rješavanju" kazao je Habul.

Jedan od međunarodnih partnera jeste USAID. Feđa Barjaktarević, predstavnik USAID projekta asistencije energetskom sektoru (USAID EPA) istakoa je značaj NECP- a za BiH.

"NECP je jako važan za BiH jer se sektori sada ogledaju u svojoj povezanosti, svi su ujedinjeni u zajedničkom cilju, izradi Plana i onome što on donosi. On je mapa puta za razvoj budućeg energetskog sektora, on je put kojim idemo da realiziramo određene ciljeve. U borbi protiv klimatskih promjena i težnjia ka čistoj energiji, ovo je jako važan plan. Svaki izazov na koji nailazimo moramo shvatiti kao priliku za razvojem kroz privlačenje investitora i investicija", kaže.

Panelisti su kazali da kroz realizaciju Plana poboljšavamo ekonomsku sigurnost zemlje, stvaramo nova radna mjesta i ekonomske prilike. 

BiH je kao ugovorna strana u Energetskoj zajednici (EZ) obavezna da izradi integrisani Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) u skladu s Preporukom 2018/1/MC-EnC Ministarskog vijeća EZ.

I.R.