Podijeljena mišljenja

Šta ide u korist ideji o skraćivanju školskog časa na 40 minuta?

10.02.2023. 08:13 / Izvor: N1
Škola

Prijedlog ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo o skraćivanju školskih časova za pet minuta podijelio je roditelje, nastavnike, sindikate, ali i struku.

Prijedlog ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo o skraćivanju školskih časova za pet minuta podijelio je roditelje, nastavnike, sindikate, ali i struku. Dok resorna ministrica uvjerava da je sve u cilju reformskih procesa u obrazovanju, te da ne neće ići na štetu učenika i nastavnika, ne postoje istraživanja koja bi išla u korist ove ideje.

Ovaj koncept je, zapravo, produkt novog Prijedloga zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo, čija je izrada u toku, a koji je u skladu sa reformskim procesima u obrazovanju, pojašnjava resorna ministrica.

“Koncept jedne nove škole zagovara da se sve više podučavanja izvodi iz učionica. Tako da se ishodi onoga što podučavamo u predmetima, mogu pronaći i u drugim sadržajima koji ćemo ponuditi našim učenicima kroz već postojeće nastavne aktivnosti“, Naida Hota Muminović, ministar odgoja i obrazovanja KS

Prije konačne odluke o tome hoće li školski čas, umjesto 45, trajati 40 minuta, čeka se stav svih relevantnih učesnika u obrazovnom sistemu, od roditelja, preko sindikata, do pedagoga i psihologa. No, anketa, odnosno upit, zbunio je roditelje, kojima nije jasno odakle ovaj prijedlog potiče.

“Odgovarali su pitanjima: zašto, da li je to opravdano. ko je preporučio, da li je to stav struke, ili čisto, ideja ministarstva. Da li će doći do revidiranja nastavnih planova i programa, da li će to poboljšati obrazovni rad? Mi to ništa nismo dobili, kao informaciju. Vjerujte da su roditelji malo i ljuti, malo više”, rekla je Elma Dizdarević, iz Vijeća roditelja KS.

Da vladaju nedoumice, ali i strah koji se tiče viška vremena koje bi eventualna odluka proizvela, svjesna je i resorna ministrica, koja uvjerava da posljedica neće biti.

“Koncept kako je postavljena 40-satna radna sedmica kod nastavnika nema veze sa dužinom trajanja časa. Dakle, koncept 40-satnog radnog vremena ima veze sa pedagoškim standardima i normativima. Ni na koji način nećemo ići na štetu ni učenika ni nastavnika”, rekla je Hota Muminović.

Obrazloženjem da je sve zarad reformskih procesa u obrazovanju, nezadovoljan je i sindikat, koji kategorično odbija ovaj prijedlog.

“Mi ne tražimo kvazi reforme, mi tražimo suštinske. Kada izmijenimo nastavne planove i programe, kad uvedemo kurikularnu reformu, preduslove za provođenje kurikularne reforme u školama, onda možemo govoriti o trajanju časa”, rekao je Saudin Sivro, iz Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja KS

Ovim prijedlogom posebno su nezadovoljni pojedini učitelji koji kažu da je jako važno da učenici, posebno nižih razreda, što više vremena provode sa svojim razrednim nastavnicima.

“Prići djeci, razgovarati s njima, pregledati ono što su napisali. Djeca vole da provode vrijeme sa učiteljima. I mi volimo da provodimo vrijeme s njima. Mi čas prekinemo ako vidimo da su djeca jako umorna. Kad je vrijeme otpjevamo pjesmicu, poigramo se s njima, nastavimo raditi. Idemo u korist djece u svakom trenutku”, rekla je  Sanela Musić,  nastavnik razredne nastave

Zanimljive stavove imaju i građani.

“Djeca bi sigurno voljela”, kažu nam.

“Sva ova dešavanja, mentalni sklopovi, obrazovanje kakvo nam je… Nisam stručnjak, ali mislim da bi terminski trebalo produžiti tih pet minuta da bude 50, a ne skraćivati”, rekao nam je jedan građanin.

“U zimskom periodu mislim da je za “da”, a a što se tiče ljetnog i 40 minuta im je vrlo malo”, dodao je drugi.

Psiholozi kažu da, trenutno, ne postoji nijedno ozbiljno istraživanje koje bi potvrdilo da će učenicima biti bolje ako ova ideja bude sprovedena u djelo, jer je svako dijete različito, pa samim tim, različito pristupa nastavi.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti