Razmjena BiH sa svijetom u 2022: Hrvatska i Srbija najznačajniji partneri

Konferencija pod nazivom " Razmjena BiH sa svijetom za 2022. - Šanse i izazovi izvoza", održana je danas u Sarajevu u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH.

Prezentirani su osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Na samom početku je istaknuto da je obim razmjene 2022. godine iznosio oko 47,5 milijardi KM što je više za 10,9 milijardi KM ili 30% u odnosu na 2021. godinu. U 2022. godini je iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijardi KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26% u odnosu na 2021. godinu.

Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje od 7,2 milijardi KM ili 33% u odnosu na prethodnu godinu.

"2022 godina bila je jako turbulentna, moglo bi se reći da smo u zadnje dvije - tri godine išli iz krize u krizu. Nakon pandemije došla je 2021. godina u kojoj smo počeli da se privremeno oporavljamo, pred kraj 2021. godine pogoršale su se stvari, a početkom 2022. godine sa ukrajinskom krizom na globalnom nivou su se poremetili i lanci vrijednosti, lanci dobave, problem sa repromaterijalom i sve je to polako počelo da utječe na inflatorna kretanja koja su neminovno zahvatila i privredu BiH budući da smo mi otvorena ekonomija. U tom kontekstu, a i gledano sa aspekta inflacije možemo posmatrati podatke vezane za prošlu godinu", rekao je u svom obraćanju Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.

Kada je u pitanju generalno trgovina, najznačajni partneri po obimu su Hrvatska i Srbija, koje učestvuju značajno u razmjeni, Hrvatska sa 16, 8% i Srbija sa 13,7%. Pored ovih zemalja, Njemačka učestvuje sa 11,3 %, Italija sa 9%, Slovenija sa 8% i Austrija sa 6,5%.

"Ovdje je posebno važno napomenuti da sa Austrijom i Njemačkom imamo najbolju pokrivenost i tu se nalazimo u suficitu. Sa Austrijom imamo pokrivenost 123%, a sa Njemačkom 101%", pojasnio je Marinković, dodajući da su ovo pokazatelji da je naša privreda konkuretna i da može da proizvodi i izvozi na zahtjevna evropska tržišta.

TOP IZVOZNI I UVOZNI PROIZVODI

Navedno je da najviše izvozimo električnu energiju, aluminij u sirovim oblicima i konstrukcije željezne ili čelične. S druge strane najviše uvozimo opet aluminij u sirovim oblicima, naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala te kameni ugalj i briketi.

"Obim razmjene za 2022. godinu sa EU je iznosio oko 32,3 milijarde KM što je više za 7,3 milijarde KM u odnosu na 2021. godinu. Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68% ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom", pojasnio je.

Izvozno orijentirane kompanije, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, predstavljaju motor razvoja domaće ekonomije i neophodna je značajnija podrška jačanju njihove konkurentnosti.

Po obimu razmjene prednjači Hrvatska, a top tri proizvoda koja izvozimo u Hrvatsku su električna energija, tkanine rešetke, mreže i tekstilni proizvodi. S druge strane iz Hrvatske najviše uvozimo nafta ulja, šećer od šećerne trske i električnu energiju.

Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTK BiH se osvrnuo na nekoliko karakterističnih sektora.

"Naime izvoz iz metalskog i elektro sektora u 2022. godini iznosio je rekordnih skoro 7,5 milijardi KM i u zadnje dvije godine to je rast od 100%, sa 4 milijardi došli smo na 7,5 milijardi KM. U prošloj godini smo povećali izvoz od 25% što iznosi negdje oko 1,5 milijardu KM. Ovo je temelj ekonomije BiH i temelj izvoza BiH i učestvuje sa 40% u ukupnom izvozu. Dakle u ovom sektoru aluminij je najdominantniji i on zauzima najznačanije mjesto i tu imamo rast oko 630 miliona KM na godišnjem nivou. Ovo je prilika u narednim godinama za ovaj sektor", kazao je Egrlić.

Također drvni sektor izvozi ukupno 1,8 milijardi KM, ima rast od 10%  i ovo je jedini sektor u kojem bilježimo suficit. Naime pokrivenost uvoza izvozom je 309%.

"Imamo izuzetan rasti i šanse u ovom sektoru. Pozdravljamo i podržavamo odluku koja je istekla i tražimo da se nastavi a to je da se ponovo zabrani izvoz oblovine i da se našim prerađivačima omoguće dovoljne količine sirovine", poručio je.

IZAZOVI U BUDUĆNOSTI

"Svima je jasno da su nas kriza pandemije i rata strašno pogodile ne samo u smislu nedostatka roba, repormaterijala nego jednostavno došlo je do ogromnih inflatornih kretanja u cijelom svijetu, naravno i u našem susjedstvu prije svega unutar EU, a potom i BiH. Poseban izazov koji apostrofiramo sve vrijeme jeste nedostatak radne snage i to postaje već globalni problem. Migracija radne snage u potrazi za boljim životom, za boljim platnim razredima očito se počinje osjećati u BiH. Investicijski potencijal nam zbog toga definitivno opada iz razloga što investitori koji žele doći u BiH, a također i domaći investitori žele proširiti proizvodne kapacitete trpe zbog nedostatka radne snage", naglasio je dr.sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik.

On je naglasio da ovaj sistem mora paralelno biti vezan sa obrazovnim sistemom BiH, odnosno da obrazovanje u BiH prati potrebe realnog sektora.

Na kraju su naglašene preporuke VTK BiH:

• Ubrzati usaglašavanje zakonske regulative sa europskim zakonodavstvom
• Definirati i jačati proizvodne lance vrijednosti, a posebno promovirati strateške lance kod vodećih partnerskih zemalja
• Nametnuti se kao najbolja i najbliža destinacija alternativnih dobavljača
• Povećati izvoz proizvoda s većim stupnjem dorade
• Raditi na proizvodnji roba s većom dodanom vrijednošću
• Olakšati uvoz repromaterijala i sirovina koji se ne proizvode u BiH
• Jačati domaće brendove i svijest o kupovini domaćih proizvoda
• Promovirati održivu cirkularnu i zelenu ekonomiju

E.S.