Bh. privrednici o šansama i izazovima izvoza: Mora se raditi na imidžu države

Iz Bosne i Hercegovine je u 2022. godini izvezeno robe u  vrijednosti 18,4 milijarde KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH, naša privreda je konkurentna i može da proizvodi i izvozi robe na zahtjevna evropska tržišta.

Vedad Halilović, direktor izvoza iz kompanije AS Holding smatra da što se tiče brendova u BiH i njihovog uspjeha, da je bitno da naše kompanije nastupaju kao što nastupaju i velike svjetske kompanije, a to je moguće učiniti ako imamo kvalitet, cijenu, distribuciju i poziciju.

"Jako je bitno dobru poziciju ostvariti u BiH kako bi taj svoj put prema izvozu lakše ostvarili. Mi smo u nekom svom napretku kroz izvoz dosta koristili tu snagu našeg brenda na domaćem tržištu putem naše dijaspore koja je vrlo brojna u mnogim državama, primjer Slovenije, Švedske. I kad idemo u izvoz idemo sa našim kvalitetom", kazao je Halilović.

On kaže da je potrebno izgraditi brending u BiH kao države pouzdanih proizvođača i kvalitetnih proizvoda.

"Ono što nas razlikuje od drugih jeste upravo i bogatstvo naše kuhinje, kada govorimo o prehrambenom sektoru", napomenuo je.

"Mi se često žalimo na probleme koje imamo, kao da ih niko drugi nema i u društvu nam se to često dešava. Potrebno je više pričati o pozitivnim stvarima, bogatstvu i potencijalima koje posjedujemo. Moramo raditi na tome da budemo još konkurentniji, ali prije toga moramo popraviti atmosferu i kreirati dobru energiju", poručio je.

Imidž BiH

Suad Ećo, direktor Ećo Company Sarajevo je još jednom naglasio kako je drvni sektor jedan od najkvalitetnijih sektora i da posjeduje ogroman potencijal ali da ga ne koristimo na najbolji način.

"Moramo se okrenuti ka pronalasku rješenja i toga šta je potrebno učiniti kako bi finalni proizvod dominirao u izvozu, a da bi dobili finalni proizvod ljudi se moraju okrenuti ka kvalitetnim proizvodima i morate biti poznat partner, odnosno dobavljač", smatra Ećo.

On također smatra da je potrebno raditi na izgradnji brenda.

"Kada je u pitanju sama izgradnja brenda mislim da drvna industrija tu ima jako dobru tradiciju, mi smo na tim tržištima bili poznati i prije rata i poslije rata smo nastavili tom tradicijom. Ono što je dobro imamo izuzetno kvalitetnih kompanija koje se pojavljuju na svjetskom tržištu i na svjetskim sajmovima, te iz godine u godinu ostvarujemo dobre rezultate i napredak", rekao je.

Ećo kaže da kada se govori o drvnoj industriji da se više ne govori o grani industrije u kojoj možete naći samo jeftin proizvod, već da se može naći vrlo kvalitetan proizvod, dizajnirane linije, te da se sve više partnera okreće i traži partnere u BiH.

"Mislim da definitivno ukoliko bismo mi željeli pojačati prisustvo partnera u BiH tu bi prije svega morala biti prisutna institucionalna podrška. A također moram naglasiti da najveći problem kod izgradnje naših brendova jeste imidž države iz koje dolazimo", mišljenja je.

Kaže da je imidž BiH u Evropi na niskom nivou.

"Vi kad dolazite iz BiH svi očekuju da imate jeftin proizvod i onda se mi sa tim moramo boriti, moramo se boriti sa tim da dokažemo da se ne radi o jeftinom proizvodu, da je to kvalitetan i brendiran proizvod. Također moramo raditi na tome da pomognemo firmama kroz veću promociju i prisutnost određenim sajmovima jer to daje rezultate", poručio je.

Državni resursi

Sead Pašić, izvršni direktor za lanac snabdijevanja iz kompanije Sisecam Soda Lukavac je rekao da su od privatizacije 2006. godine tri puta podigli proizvodnju i to je bilo moguće samo uz kontinuirani rast i praćenje resursa koji su većinom u državnom vlasništvu.

"Očekujem da u budućnosti državni resursi prate rast velikih proizvođača bilo kroz dodatne investicije ili kroz zajednička ulaganja sa stranim investitorima", kazao je Pašić.

Denis Delić, izvršni direktor iz kompanije SIK Mostar smatra da je potrebno intenzivirati i obnoviti odnose koje smo imali sa Evropskom unijom, te iskoristiti priliku toga da smo na granici sa EU i na granici sa najvećim ulagačima u svim oblastima industrije.

"Potrebno je iskoristiti priliku toga da uzmemo primat kao novi dobavljači od Azijskih kompanija i da budemo prvi, da se vratimo na mjesto gdje smo bili prije, ali mi to nećemo moći sami. Trebamo iskoristiti resurse koje imamo u zemlji i trebamo ispoštovati sporazume koje smo potpisati kao npr Zelenu agendu", poručio je Delić.

Biljana Mićić, izvršni direktor iz kompanije Limun šped d.o.o. Doboj se dotakla željezničkog transporta, kazavši da je on već decenijama u nekom zatečenom stanju gdje se vrlo malo ulaže.

"Međutim ono što je činjenica i čega nažalost dosta privrednika i ljudi nisu svjesni jeste da željeznički teretni transport u BiH veoma dobro funkcioniše. Dosta je skeptičnosti što se tiče operativnosti, brzine i svih tih nekih činjenica koje realno predstavljaju problem, ali na tome moramo da radimo", mišljenja je Mićić.

Ona smatra da postoje tolike količine robe koje se mogu preusmjeravati na željeznički transport.

"Mi ne možemo jačati privredu ako se nismo otvorili i povezali sa Evropom i sa svijetom. Infrastrukturna povezanost je krvotok jednog sistema, jedne države i njene privrede, tako da smatram da svi sistemski treba da radimo i privrednici i javne institcuije i državni organi, kao i spoljni partneri sa kojima surađujemo. Mi imamo infrastrukturu ali moramo da je jačamo ako želimo rast i razvoj", poručila je.

NCTS

NCTS ili obrada carinskih tranzitnih deklaracija bez papira je jako važna za izvoz i protok robe.

"Ono što je jako pozitivno u samoj BiH jeste da je prva država u regionu koja uvela NCTS generacije 5, svi oko nas su još uvijek u fazi 4. Ja smatram da to nije dovoljno iskorišten potencijal prije svega, s druge strane sama digitalizacija carinskih procedura i procesa je sada u velikom pomaku. Moramo brže razmjenjivati podatke, što je minimalniji zastoj u razmjeni podataka, manji je zastoj u uvozu robe", zaključio je Mladen Đukić, program menadžer iz kompanije Lanaco a.d. Banja Luka.

Podsjetimo, "Šanse i izazovi izvoza" bila je tema stručnog panela sa bh. privrednicima koji je održan jučer u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH.

E.S.