Hrvatska uz pomoć gasa iz SAD želi da BiH poveže na svoju mrežu

Hrvatska želi da uz pomoć tečnog gasa iz Sjedinjenih Američkih Država poveže BiH na hrvatsku mrežu gasovoda, čime bi u BiH mogao biti dopreman tekući gas, jedan je od zaključaka P-TECC skupa "Partnerstvo za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju" u Zagrebu.

Ovom skupu prisustvovali su i premijer Hrvatske Andrej Plenković, Jennifer Granholm, ministrica za energetiku SAD i Dite Jul Jergensen, glavna direktorica Uprave za energetiku u Evropskoj komisiji.

Projekat povezivanja BiH s gasnim koridorima je višestruko složen, zato što se kroz njega prepliću ne samo geopolitički interesi SAD, koje žele da prodaju svoj gas u Evropi, EU, koja želi da diverzifikuje izvore snabdijevanja i Rusije, koja želi da zadrži postojeći monopol nad BiH i većinom zemalja u ovom dijelu Evrope, već i zato što bi unutar BiH svako želio da se dokopa što većeg dijela izdašnog finansijskog kolača.

Naime, Republika Srpska insistira na postojećim gasovodima ne samo zbog veza s Rusijom, već i zato što bi bila jedini izvor snabdijevanja u FBiH, gdje bi gas morali da kupuju od nje, što bi značilo značajne finansijske prihode u budžetu Srpske.

U Sarajevu i Mostaru se slažu da je potrebno "zaobići" RS i ruski gas, i nove projekte usmjeriti na zapad, odnosno "Južnu interkonekciju" u Hrvatskoj, ali se ne slažu ko bi trebalo da bude nosilac tog ogromnog projekta.

U Sarajevu žele da taj posao obavlja preduzeće "BH Gas", dok u Mostaru žele da osnuju vlastitu kompaniju koja bi onda hrvatski gas preprodavala ostalim dijelovima BiH.

U Savjetu ministara BiH ne odgovaraju na nekoliko naših upita.

Odgovornost se prebacuje na Ministarstvo za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, koje blokira sve projekte iz oblasti gasa dok se ne odobri "Istočna konekcija", koja bi BiH trebalo da poveže sa Srbijom.

Iz Vlade FBiH, prema pisanju "Nezavisnih novina" nije bilo odgovora na postavljena pitanja.

Jedini konkretan odgovor je iz Ministarstva za energetiku RS.

Oni su zadovoljni trenutnim aranžmanima i ističu da RS ima sigurno i kvalitetno snabdijevanje gasom po prihvatljivim cijenama.

"RS će graditi još jednu 'Istočnu gasnu interkonekciju' od granice sa Srbijom trasom Bijeljina - Brčko - Banjaluka - Prijedor - Novi Grad. Trasa gasovoda prati trasu autoputa Beograd - Banjaluka. "Istočna gasna interkonekcija" je nacionalni projekat od strateškog značaja za RS. Planirana je Prostornim planom RS i realizacija ovog projekta će doprinijeti energetskoj stabilnosti RS, uticaće na podizanje konkurentnosti privrede, smanjiti emisiju gasova staklene bašte i obezbijediti diverzifikaciju snabdijevanja gasom", naglašavaju za "Nezavisne novine".

SAD su nezadovoljne što se godinama ništa ne radi na zapadnim interkonektorima i već u nekoliko navrata su od predstavnika i prethodne i nove vlasti na nivou BiH tražili da se diverzifikacija ubrza.

SAD su s EU dogovorile i povoljne finansijske aranžmane da se ti projekti sprovedu, ali blokade i dalje onemogućavaju da se posao realizuje.

Ima naznaka da će nove vlasti na nivou BiH biti kooperativnije i spremnije na kompromis.

Koliko je situacija "zakovana" najbolje govori odgovor američke ambasade koji smo dobili u februaru 2015. godine, dakle prije tačno osam godina.

Tada su urgirali kod bh. vlasti da što prije pokrenu projekte povezivanja BiH s Brodom na hrvatske gasovode, što bi dovelo do otvaranja drugog izvora snabdijevanja.

I tada su tražili da se pomjeri s mrtve tačke projekt povezivanja s tada još neizgrađenim "Transjadranskim gasovodom" (TAP) i terminalom tečnog gasa na Krku.

"U proteklih nekoliko godina BiH sve više kasni sa ispunjenjem svojih obaveza. Ukoliko su bh. političari istinski privrženi ekonomskom rastu u BiH, trebalo bi da implementiraju sve preostale obaveze prema Energetskoj zajednici, bez ikakvih daljih odgađanja, što se posebno odnosi na potpuno sprovođenje Trećeg energetskog paketa EU", rekli su oni u odgovoru od prije osam godina.

Ni kad je u pitanju Treći paket, nema velikog pomaka.

Entiteti su sproveli neke od regulativa iz oblasti gasa, ali gotovo ništa nije urađeno kada je riječ o državnom nivou.

Te iste godine su Nezavisnim u preduzeću "Gas-Res" rekli da je jedina realna opcija gas iz Rusije i da od terminala na Krku ni od TAP gasovoda neće biti ništa.

Terminal na Krku je u međuvremenu izgrađen i funkcioniše, ali BiH i dalje nema konekciju na ovu mrežu.

Što se tiče TAP-a, on je izgrađen 2020. godine i dosegao je kapacitet od deset milijardi kubnih metara godišnje.

EU želi da u naredne dvije godine njegov kapacitet bude udvostručen.