Problem otpada na Drini još čeka ministre: Nisu mogli usaglasiti termine za sastanak

Problem velikih količina otpada na rijeci Drini svake zime bude aktuelizovan u javnosti, međutim zajednička akcija nadležnih godinama izostaje.

Još prošlog mjeseca ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik najavio je sastanak resornih ministara iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore o problemu plutajućeg otpada na Drini, koji se sakuplja nedaleko od Hidroelektrane “Višegrad”.

"Sastaćemo se u Višegradu da svi dođu i vide šta je to kako bi krenuli u rješavanje problema", istakao je Vipotnik početkom februara. 

Međutim, kako sada kažu iz ovog ministarstva, najavljeni sastanak nije održan jer ministri iz Srbije i Crne Gore nisu mogli usaglasiti termine.

"Čim budemo imali dogovoren termin, obavijestićemo javnost", poručili su.

Iz resornog ministarstva navode da izvor ovog problema, nije u Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle i otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine.

"Rješenje je u intenziviranju svih mjera koje moraju provesti susjedne zemlje, kako bi se problem plutajućeg otpada u slivu Drine trajno riješio", poručuju. Dodaju da je problem plutajućeg otpada na Drini to ministarstvo prepoznalo u strateško-planskim dokumentima, kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crna tačka“.

Godišnje se na ovom mjestu nakupi između šest i osam hiljada kubika otpada, a problem je posebno izražen kada je povećan dotok vode. Smeće iz rijeke svakodnevno kupe radnici HE na Drini kako bi se spriječilo da on ugrozi rad hidroelektrane.

"Lančanica koju smo improvizovali i napravili 2021. godine je izdržala ovogodišnji nalet vode i smeća", pojasnio je ranije direktor HE na Drini Nedeljko Perišić.

Silni otpad uglavnom dolazi rijekom Lim iz Srbije i Crne Gore, a ostatak je iz BiH.

"Taj otpad je najbolja slika lošeg stanja životne sredine u sve tri zemlje. Problem se može riješiti samo ako sve tri zemlje spreče odlaganje otpada na obalama rijeka, međutim, sve to sporo ide i bojim se da ćemo ovakve prizore sa Drine još dugo gledati", upozorava Anes Podić iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Podsjeća da se otpad sa Drine odvozi na višegradsku deponiju, gdje su česti požari, a što stvara dodatni problem lokalnom stanovništvu.

Rijeke pune smeća

Anes Podić napominje da se problem sa Višegradskog jezera, manje-više ponavlja na svim našim rijekama. Kako ističe, više od petine teritorije BiH uopšte nije pokriveno organizovanim odvozom otpada, zbog čega stanovništvo smeće baca na divlje deponije koje se često nalaze na obalama rijeka i potoka.

"Nakon velikih kiša, kada rijeke nabujaju, smeće završava u vodi. Specifičnost Drine je što tu imamo veliku branu, pa smeće postane vidljivo, ali naše rijeke su prepune otpada i to je, nažalost, tužna činjenica, a vlasti ništa ne pokušavaju da sistemski riješe problem. Sve što se uradi jeste da se otpad skloni sa gradskih ulica, a šta će posle sa njim biti, to jedva da je koga briga", ističe Podić.