Nastavljamo priču: Milionske "pozajmice", fiktivni ugovori za plansko uništenje Saniteksta

Nakon što je naš portal Akta.ba objavio tekst da je većinski vlasnik Athabasca Investment – Prevent, uništio krajiškog giganta Saniteksa, javio nam se veliki broj bivših, ozlojađenih radnika, sa mnoštvom dokaza koji pokazuju da je kompanija svjesno uništavana od strane samog menadžmenta, pojedinih članova nadzornih i upravnih odbora, koji su se kako kažu radnici, ponekad mijenjali na mjesečnoj osnovi.

U posjedu našeg portala veliki je broj dokaza, koji pokazuju sav kriminal i izvlačenje novca putem fiktivnih pozajmica, o nezakonitoj prodaji imovine bez javnih natječaja, poziva i slično.

Kako nam je kazao provjeren izvor, prodaje imovine vršile su se direktnom pogodbom sa samim kupcima. Sva imovina se prodavala daleko ispod knjigovodstvene i tržišne cijene i vrijednosti što je vidljivo u finansijskimi zvještajima prduzeća, koje smo dobili na uvid.

“U kompaniji nije bilo ništa neobično što je bio prisutan sukob interesa pojedinaca u samoj upravi društva, gdje je naprimjer direktor društva bio na više direktorskih pozicija i gdje su štetnim ugovorima izvlačili novac na druge firme unutar grupacije Prevent-a”, kaže naš izvor.

Od 2015. godine do danas, ili za nešto više od šest godina u Saniteksu je prodefilovalo ukupno osam direktora i više od 10 članova NO-a, koji su, kako navodi izvor, po svom zadatku obavljali poslove za sebe i Prevent i nakon toga, redovno i po već provjerenom receptu, odlazili na neke druge ili se vraćali na stare dužnosti u Grupaciju Prevent.

"Nažalost, u ovom periodu, umjesto očekivanog i potrebnog restruktuiranja, dokapitalizacije i poslovne ekspanzije, Saniteks, pod palicom Grupacije Prevent, doživljava potpunu poslovnu destrukciju i put koji vodi njegovom finansijskom iscrpljivanju i nestanku. Poslovanje Saniteksa u ovom periodu obilježeno je ignorisanjem zakona, kontinuiranim isisavanjem kapitala u korist Grupacije Prevent, zloupotrebama položaja, nesavjesnim radom Uprave i Nadzornog odbora i brojnim drugim radnjama sa elementima privrednog kriminala", kazao je.

U nastavku su samo neke od situacija koje su obilježile poslovanje i rad Uprave i NO-a Saniteksa u spomenutom periodu.

Kontinuirano kašnjenje u dostavljanju završnih i periodičnih obračuna i u podnošenju Izvještaja o poslovanju, nezakonita, netransparentna i štetna prodaja kapitalne imovine Saniteksa privilegovanim kupcima, sa osnovanom sumnjom sticanja lične koristi, nezakonito, vrlo sumnjivo i štetno poslovanje sa povezanim firmama i licima, potpisivanje štetnih ugovora i zaključivanje štetnih poslova po Saniteks i dioničare.

Pored navedenog spominje se još fiktivno poslovanje, ugovori i pozajmice, ugovaranje i isplata enormnih provizija i usluga, sa osnovanom sumnjom sticanja lične koristi od toga, svjesno puštanje u zastaru potraživanja Saniteksa od određenih lica u svrhu njihove „nagrade i nagrađivanja" za pogodovanja na štetu Saniteksa i dioničara, potpisivanje ugovora i obavljanje poslova, uz očito prisustvo sukoba interesa, neredovno i nezakonito održavanje sjednica NO-a, kontinuirano ignorisanje zahtjeva članova Nadzornog odbora za dostavljanje dokumentacije i informacija u svrhu obavljanja zakonitog nadzora poslovanja i kontrole rada Uprave Saniteksa, ignorisanje zakonitog izbora revizora i njihovih naloga i upozorenja, zatim potpuno ignorisanje prava i interesa malih dioničara, neodgovorno i ne savjesno obavljanje poslova upravljanja kompanijom i zaštitom imovine dioničara Saniteksa, ali i još mnogo drugih metoda kontinuiranog isisavanja kapitala iz Saniteksa.

MILIONSKE "POZAJMICE"

Pozajmice – kratkoročni zajmovi kako ih zovu u ugovorima, iznosile su i do 1,4 miliona KM.

Prema dostupnim informacijama direktor Saniteksa, Dino Tabaković je potpisnik fiktivnih ugovora za pozajmice koje su se čak isti dan vraćale preko ASA Banke, gdje je finansijski teret ostao na Saniteksu, koji se zadnjom prodajom vraćao kao dug, koji zapravo ne postoji, nije stvaran.

U prethodnom tekstu, naš sagovornik Hasan Kajdić je kazao kako su ti isti ljudi “pronašli rupe u zakonu koje su omogućile da se imovina Saniteksa rasproda”.

Međutim, prema dostupnoj dokumentaciji, jasno se vidi da nisu nikakve “rupe u zakonu” već svjesno vršene malverzacije.

Tome svjedoči i zapisnik sa suda gdje se jasno navodi na koji način se vršilia prodaja i ko je sve učestvovao u njoj.

Po pitanju procesa prodaje nekretnina d.d. Saniteks, prije dolaska Dine Tabakovića za direktora, neke nekretnine su već bile prodate firmama Grand Benz i Kolmiks.

U sudskom Zapisniku se navodi da je cijeli proces prodaje nekretnina bio užurban, navodno, radi namirenja potraživanja radnika koja su tada bila oko 900.000,00 KM.

Pored njega cijeli proces je vodio i Jazvin Almir kao predsjednik nadzornog odbora i oni su formirali cijene, a nekretnine su nuđene i prikupljane ponude od zainteresovanih kupaca i kupaca koji su naročito već kupili nekretnine pa da okrupnjuju parcele.

U Izvještaju se navodi način prodaje i kupovine imovine - Kada se potencijalnih kupac zainteresuje za kupovinu određenog dijela zemljišta izradi se geodetska skicu po zahtjevu kupca i tad Uprava izjasni da li žele prodati nekretninu u tom obliku i ako da koja je to cijena koju zahtjevaju za tu vrstu nekretnine.

U zapisniku sa suda su imena osoba i način prodaje nekretnina gdje se vidi da nisu rađeni javni pozivi za prodaju imovine i stalnih sredstava te sobe koje su bile uključene u tu prodaju od 2020 godine. Uvidom u dokumentaciju čak i sipravne mašine išle su na prodaju kao staro željezo.

Tri člana Komisije su 2019. sačinili listu sredstava čija daljnja upotreba nije moguća iz razloga navodne, dotrajalosti i nemogućnosti stavljanja istih u proizvodnu funkciju za potrebe Društva. Jedan od imenovanih članova je i Nermin Purić koji je vodio lokaciju Saniteksa Velika Kladuša i koji istu vodi i dan danas i ako nije uposlenik Saniteksa.

(NE)KNJIGOVODSTVENE USLUGE

U posjedu našeg portala je i Izvještaj sačinjen nakon vanredne revizije poslovanja.

Firma Establish d.o.o. Sarajevo 2019. godine izvršila je vanrednu kontrolu poslovanja društva Saniteks d.d. Velika Kladuša za period od 01.01.2019. do 31.10.2019. godine.

Mnoštvo je nepravilnosti tada zatečeno. U istoj se vidi da je tadašnji direktor Nermin Kadrić vodio fiktivno poslovanje protiv kojeg se trenutno vodi spor oko utaje poreza na sudu u Bihaću.

Između ostalog uvidom u dokumentaciju Komisija je tada utvrdila da su popisne komisije u Predpopisne liste po skladištima unosili stanja po popisu i da nisu unosili knjigovodstvena stanja. Iz priloženih Izvještaja može se konstatovati da Komisije za popis nisu utvrđivale stvarno i knjigovodstveno stanje, tako da Komisije nisu utvrđivale razlike između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja što je bila obaveza.

Prema popis zaliha materijala i gotovih proizvoda, sistem uzorka utvrđena su neslaganja između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja u sistemu IMEL i to višak zaliha materijala i gotovih proizvoda u ukupnom iznosu od 35.251,31 KM te manjak zaliha materijala i gotovih proizvoda u ukupnom iznosu od 216.802,10 KM.

“Uzroci u neslaganju stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja u sistemu IMEL na pojedinim skladištima su neažurna i neblagovremena evidencija "izdatnica materijala" što prouzrokuje devijacije i odstupanje u zalihama”, nevedeno je u Izvještaju.

Također zabilježeno je da su zbog neproknjiženih "izdatnica materijala" prisutna odstupanja prikazana na primjeru liste repromaterijal u proizvodnji - Pogon Gipsani zavoj, čija vrijednost iznosi 54.290,33 KM, kojim načinom trošak proizvodnje knjigovodstveno nije prikazan.

Kontrolom izdatnica materijala tvrđena je dodatna nemogućnost knjiženja troškova proizvodnje iz razloga što nema ulaznog računa od dobavljača zaprimljenog u sistemu IMEL.

Najveća odstupanja zaliha su zastupljena na skladištu gotovih proizvoda. Na skladištu namjenjeno za izvoz pod nazivom "002 Skladište gotovih proizvoda - izvoz" kontrolom 18.11.2019 utrvđeno da ne postoji fizički zaliha kompletnog skladišta tj manjak u iznosu od 123.932,30 KM.

Na skladištu namjenjeno za domaće tržište pod nazivom "001 Skladište gotovih proizvoda" na osnovu kontrolisanih 31. artikala po slučajnom uzorku postoji odstupanja u odnosu na fizičko stanje, tj višak zaliha u iznosu od 22.532,58 KM i manjak zaliha u iznosu od 15.659,23 KM.

Primjer značajnog odstupanja, odnosno nepostojanja artikla na zalihi, je pod identom 55800001 (Kutija prve pomoći za automobile A_Klasa Is) količine 2.426 komada čija vrijednost iznosi 14.410,44 KM.

Kontrolom je utrvđeno postojanje artikala na zalihi sa isteklim rokom trajanja.

Primjer artikala sa isteklim rokom trajanja na skladištu gotovih proizvoda "55501011 Kaliko zavoj utkani 15 cm x 10 m_Klasa I", "70222307 Gips. zavoj 8 cm x 3 m - a'2 /36x2_Klasa I", itd.

“Prilikom popisa zaliha materijala i gotovih proizvoda na pojedinim skladištima ustanovili smo slijedeće, za sve procese u fazi skladištenja materijala, gotovih proizvoda kao i fazama proizvodnje ne postoje detaljno razrađene procedure i uputsva za rad, u pojedinim proizvodnim pogonima i skladištu sirovina ne postoji adekvatna identifikacija artikala, kao i precizno obilježena skladišna ćelija, pri imenovanju novih odgovornih osoba za skladišnu zalihu ne sprovodi se pismena primopredaje zaliha. U razgovoru sa osobom koja je zadužena za skladište gotovih proizvoda došli smo da spoznaje da se u pojedinim slučajevima vrši fakturisanje proizvoda kupcima koji uopšte nisu fizički zaprimljeni u skladište, jer isti nisu proizvedeni. Dakle, sistemom je omogućeno da proizvodnja unaprijed zaduži skladište gotovih proizvoda a da isti nisu proizvedeni”, navedeno je u Izvještaju.

Inspekcijski nadzori pokazuju da su radnicima uručivani otkazi i dok su bili na godišnjim odmorima, gdje im se pritom zabranjivao i ulazak u fabriku i bilo kakva komunikacija sa Upravom.

Kako je navedeno u jednom od Izvještaja poslodavac je donosio akte tačnije Odluku o ukidanju radnog mjesta i izmjeni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta društva Saniteks d.d. Velika Kladuša, suprotno članu 118 stav 2 Zakona o radu („SI.novine FBiH" broj 26/16 i 89/18) s obzirom da je istim članom regulisana obaveza poslodavca da se konsultira sa Sindikatom prije donošenja Pravilnika o radu, koji sadrži i organizaciju rada i ostala pitanja u skladu s Zakonom.

Istim članom Zakona je regulisano da Sindikat može od nadležnog suda zatražit da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim, dakle u slučaju donošenja Pravilnika o radu, nije nadležan Inspektor rada za radne odnose da utvrđuje nezakonitost istog, već Sindikat u skladu s Zakonom.

Sve se ovo, kako potvrđuje naš izvor, dešavalo onima radnicima koji su bili protiv sumnjivih radnji i onima koji su se usprotivili navedenom kriminalu i konstantno ukazivali na isti koji se svakodnevno dešavao u kompaniji. Mnogi od njih svakodnevno i danas trpe torture i pritisak sa vrha kompanije. Još uvijek čekaju svoje zaostale plate i naknade koje su zaradili poštenim radom u kompaniji.

Redakcija Akta.ba