
20.04.2010 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Izvozno-kreditna agenija BiH (IGA BiH) u ovoj godini, planira povećati angažman kroz izdavanje direktnih garancija prema inostranim prodavcima roba i usluga izvoznicima za nabavku sirovina i repromaerijala za izvoz, te garancije za dobro izvršenje posla.
(Lamija Kozarić Rahman)
"Planiramo povećati kreditno osiguranje za 50% u odnosu na predhodnu godinu i mislimo da tu imamo dobre šanse, jer imamo potpisan ugovor o reoiguranju sa jednom od najvećih svjetskih kompanija za reosiguranje Atradius RE. Finansiranje odgode plaćanja (faktoring) nažalost, ne možemo povećavati zbog ograničenih vlastitih sredstava tako da će faktoring ostati a istom nivou kao i 2009.", kaže nam Lamija Kozarić Rahman, direktorica ove Agencije.
Ističe da su u prošloj godini, u cilju snažnije podrške izvoznicima, pokrenuli aktivnosti vezane za dokapitalizaciju Agencije, te se nadaju da će određena sredstva biti na raspolaganju u drugoj polovini ove godine.
Agencija je izvoznicima u prošloj godini osigurala izvoz u iznosu od 20,000,000 eura, a u prvom kvartalu 2010., zahtjevi za osiguranje su, kaže Rahman, veći za 20% u odnosu na prvi kvartal 2009. Ističe da se se interes za kreditnim osiguranje povećava iz dana u dan te očekuju da će se i u idućem razdoblju taj trend nastaviti.
Inače, neke od usluga Izvozno-kreditne agencije su pružanje usluge osiguranja naplate potraživanja iz inostranstva (kreditno osiguranje), finansiranje odgode plaćanja (faktoring ) i garancije za izvozne ugovore. Svi ovi proizvodi su, kaže direktorica ove Agencije, potrebni i interesantni izvoznicima osobito sada u uslovima globalne finansijske krize i globalnog trenda strogih kriterija pri odobravanju kredita i garancija od strane komercijalnih banaka. Ipak ističe da je izvoznicima najinteresantniji finansiranje kroz faktoring.
Razlozi za to su kaže, dvojaki. "Prije svega tu je manja fleksibilnost banaka u pogledu zahtijeva za obezbjeđenje, dugi rokovi odobravanja finansiranja te drugi uslovi koje izvoznici nisu u stanju obezbjediti u kratkom roku, a drugi razlog su efekti krize na tržištima kupaca u inostranstvu. Naime, kupci naših izvoznika također teže dolaze do finansiranja u svojim zemljama, te traže duže rokove plaćanja", kaže ona. Ističe da je u toj situaciji faktoring idealan instrument koji obezbjeđuje finansijska sredstva izvozniku za sljedeći proizvodni ciklus, a da istovremeno može odobriti kreditne uslove plaćanja za robu svom kupcu.
"Izvoznik na taj način zadržava kupca, održava se likvidnost i zaposlenost, što je u predhodnoj godini predstavljalo najveći problem svim kompanijama", kaže Rahman.
Govoreći o mogućnosti da osigura bh. izvoznicima garancije za učešće na tenderima, za dobro izvršenje posla, za povrat avansa po ugovoru, koje su prihvaćene na bilo kojem dijelu svijeta gdje oni obavljaju radove ili pružaju usluge kaže, kaže da je zbog globalne finansijske krize, kao i zbog rastućeg političkog rizika BiH kao zemlje, cijena ovih aranžmana često limitirajući faktor za njihove klijente.
Naime, ino partneri (banke i osiguravatelji) koji su i sami pretrpjeli gubitke usljed krize na svjetskom tržištu, Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao zemlju visokog rizika.
"Oni u svoj bonitiet uključuju rizik zemlje, IGA-e i kompanije za koju daju garanciju , te na osnovu svega toga grade cijenu, odnosno visinu premije. Nažalost, te informacije nam nisu saveznik, a veći rizik nužno iziskuje i veće premije. Tako da je garanciju moguće dobiti, ali je pitanje po kojoj cijeni. I to je ono na što se klijenti žale jer nisu konkurentni na ino tržištu sa takvim troškovima", kaže Rahman.
Ističe da su predlagali državi da se usvoji izmjene Zakona koje bi omogućavala da IGA u ime i za račun države izdaje garancije za izvozne ugovore, gdje ne bi bila potrebna konfirmacija ino banke, te bi samim tim, kaže, bila mnogo niža premija. "Do sada takvo što nismo dobili, ali ćemo svakako ustrajati na tim zahtijevima, zbog potreba izvozne privrede prije svega", kaže nam Rahman.
Povećanje osiguranja naplate potraživanja
Ona ističe da je osnovni cilj IGA-e podsticanje trgovinskih tokova unutar i van BiH, s posebnim naglaskom na stimulaciju bh. izvoznih kompanija putem finansiranja izvoznih projekata, osiguranja i garancija, čime se omogućava i olakšava realizacija izvoznih poslova. Kaže da ih trenutno u tom cilju ograničava kapital koji je od 2004., kada je Agencija osnovana, ostao nepromjenjen. Sve to ograničava njihove mogućnosti za veću i adekvatniju podršku izvoznim preduzećima.
Ipak, kaže da su u prethodnom periodu angažovali sva raspoloživa sredstva, i saradnjom sa domaćim i inostranim finansijskim institucijama, bankama i osiguravajućim kućama omogućili znatno veću podršku izvoznicima nego što je to njihov kapital. "Tako smo u prošloj godini podržali i omogućili 300 miliona KM izvoznih ugovora kroz garancije, osiguranje i faktoring, angažujući kapacitete u potpunosti", kaže nam Rahman.
Naglašava da im je cilj u idućem razdoblju postati one stop shop agencija za izvozna preduzeća koja bi u njoj trebalo da dobiju sve finansijske usluge i informacije kako najkvalitetnije obaviti i naplatiti svoju izvoznu prodaju.
Govoreći o tome koliko sada u vremenu krize bh. kompanije imaju problema s naplatom svojih poslova u inozemstvu i koliko im se kompanije po tom pitanju obraćaju kaže da se potražnja za većom odgodom plaćanja kupljene robe povećala zadnjih godini i pol i to ne samo u BiH nego i u svijetu. To je kaže Rahman, direktno dovelo i do povećanja osiguranja naplate potraživanja kod IGA-e.
Tako da je njihov portfolij kreditnog osiguranja za 2009. tri puta veći u odnosu na 2008. i taj trend se nastavlja. "Klijenti se žale na gubitke nastale usljed neplaćanja svojih kupaca, stečaja kupaca i sl. Nažalost, ukoliko nisu bili osigurani, mi im ne možemo pomoći za prošla potraživanja, jer se ne bavimo tom vrstom posla. Međutim, ponudimo im usluge osiguranja za buduće poslove, što oni najčešće prihvate, poučeni lošim iskustvom trgovine „na otvoreno“, tj. bez obezbjeđenja", kaže nam Rahman.
D.Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.