Sektor građevine prvi na listi "perača" novca, sprovedba zakona jedini način za suzbijanje

Poštivanje Zakona i zakonskih propisa i uključivanje svih segmenta društva je ključno kada je sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u pitanju, rečeno je tokom prvog dana XV Foruma o sprečavanju pranja novca, finansiranju terorističkih aktivnosti i borbi protiv korupcije u organizaciji revizorske kuće Revicon.

XV Forum sprečavanje pranja novca, finansiranje terorističkih aktivnosti i borba protiv korupcije koji je počeo danas, kao i dosadašnjih godina okupio je eminentne stručnjake iz svih oblasti kroz koje se protežu ove počasti.

Profesor Dragan Mikerević prilikom uvodnog obraćanja kazao je da situacija na tržištu sprečavanja pranja novca, finansiranje terorističkih aktivnosti i borbe protiv korupcije nije tako loša. Iako je u određenom periodu bilo stagnacije i problema napravljeni su pomaci. Kazao je da je normativna dogradnja u napretku i brzo će i na polju prevencije i korupcije doći do većih i pozitivnijih koraka.

Podsjetio je na uslove i zadatke koji su nam postavljeni dobijanjem kandidatskim statusom u članstvo EU ali i na obaveze Moneyvala.

Edin Jahić, šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije pri Ministarstvu sigurnosti BiH, kazao je da je do sada dosta toga i urađeno ali da je pred nama još dosta posla.

“Usvajenje procjena rizika i akcionog plana Zakon se privodi kraju i to je dobar pokazatelj da će postojati okviri na osnovu kojih će se moći i djelovati. U ovom dijelu i MMF je da svoju podršku što daje još veći značaj”, kazao je Jahić.

I on je podsjetio na obaveze Moneyvala, te da su rezultati pokazali da samo tamo gdje postoji specijalizirani odjeli za sprečavanje pranja novca, tu imamo i odgovarajuće odgovore na Moneyval upitnike koji su ključni za neke dalje korake. To je najviše prisutno u finansijskom sektoru. U drugim sektorima to je jako loše. Prema njegovom mišljenju Moneyval  evoluacija sigurno neće biti dobra.

Prema dosadašnjim odgovorima vidljivo je da je goruće pitanje identifikacija virtuelne imovine i stvarnog vlasništva ali i drugo.

Pomaci su napravljeni, evidentne su aktivnosti koje se sprovode ali predstoji nam još puno posla.

"Mormo znati da korupcija i pranje novca nikada neće nestati. Mi imamo dobre rezultate kada je sprječavanje pranja novca u pitanju, bolje pokazatelje imamo i od nekih zemlja EU. Ono što je kod nas problem jeste nesprovedba postojećih zakona što nam pravi probleme kada je sprječavanje pranja novca u pitanju", kaže.

Napominje da samo sprovedbom Zakona i onoga što u njemu piše možemo dobiti nešto. Dodao je i da mjere za sprječavanje pranja novca ne mogu biti razlog za nerazvijanje ekonomskog sektora ili trgovinu vitualnim valutama. Tu postoje pravila “Igre” i ona se moraju poštovati i sprovoditi ako ih želimo u našem sistemu i društvu.

KRIMINALCI UVIJEK IMAJU SVOJE PUTEVE

Ismet Šuškić, zamjenik glavnog tužitelja u BiH kazao je da imaju veliko iskustvo u procesuiranju za pranje novca i finansiranju terorizma te da je pitanje regulisanje oblasti virtalne imovine nešto na čemu se treba više raditi u narednom periodu.

“Tužilaštvo ima brojne mogućnosti kada je sprovedba krivičnih dijela u oblasti pranja novca u pitanju a najviše zahvaljujući tome što je zakonski u sva četiri nivoa vlasti. Imamo alate i mehanizme da se uhvatimo u koštac. Posljednjih godina manji je broj ovih optužnica. Dosadašnje Iskustvo pokazuje da su skoro sva djela pranja novca povezana kroz organizirani kriminal. Danas kriminalci otkrivaju nove modalitete pranja novca, kroz fiktivne pozajmice, polaganje gotovine na transakcijske račune sebe ili pravnih osoba nepoznatog porijekla ali i kupovinom udjela u nekim preduzećim sa tim istim novcem. Na ovaj način pokušavaju prljavni novac legalizirati i prikriti stvarno porijeklo novca”, pojašnjava Šuškić.

Kazao je da se najčešće putem trgovine opojnih droga dolazi se do ovakvog novca, i da je upavo veliki broj ovakvih gonjenja i presuda.

Podsjetio je i na to da bankarski sektor u svemu igra veliku ulogu ali da kriminalci uvijek pronalaze svoje puteve. S tim se osvrno na to da svaka transakcija preko 30.000 KM podliježe provjeri porijekla novca od strane finsnsijskog odjela SIPE.

Naglasio je da je građevisnki sektor ovdje veliki “perač” novca kroz javne nabavke i slično. Na visokoj su poziciji kada su sektori pranja novca u pitanju.

Admil Nukić, zamjenik direktora Agencije za bankarstvo složio se sa mišljenejm Šuškića da je bankarski sektor od ključnog značaja u borbi protiv pranja novca.

Prema pokazateljima broj transakcija se kontinuirano povećava tako da se i praćenje povećava.

Kazao je da je u 2022 godini zabilježen udvostručen broj trasakcija koje su smatrane sumnjivim i kao takve su prijavljene.

“I banke kao dio ekonomnskog ali i društvenog sistema trpe nedostatke kada je regulativa u pitanju. Banke su spremne da naprave iskorake ali se čekaju krovni potezi. Agencija za bankarstvo ima podzakonski okvir za sprječavanje pranja novca koji se skoro u potpunosti provodi i do sada se pokazao jako efikasnim”, kazao je Nukić.

Istakao je i to da je paradoks da nas moderne tehnologije izlažu rizicim te podsjetio da u nekim oblastima upravo uvođenjem ovih tehnologija možemo napraviti bolje sisteme zaštite. “Trebamo prihvatiti izazove i tehnologije”.

DRŽAVA KAO JEDNO TIJELO

Mevludin Džindo iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kazao je da je proteklih godinu dana urađeno dosta toga ali da nam za sprovedbu strategija i nacrta treba dobar institucionalni okivir za borbu protiv korupcije.

Kazao je da država mora da na ovome radi kao jedno tijelo. Podsjetio j da su poečli d se formiraju uredi za sprovedbu aktivnosti u sprječavanju pranja novca i korupcije ali da će na kraju trebati da se oni svi uvežu kako bi se dobilo jedno pravo tijelo spremno da djeluje.

“Do sada su formirana tijela ili uredi za borbu protiv korupcije u Brčko distriktu, glavni predvodnik u ovom segmentu je svakako Kanton Sarajevo sa svojim Zakonom o prevenciji i suzbijanju korupocije koji je dobar pokazatelj da i ostali mogu uraditi ista ovakva rješenja. Ovakav način rada sada prate USK, Kanton 10, ZDK i Tuzlanski kanton. Borba protiv korupcije mora biti jednaka u cijeloj zemlji jer samo tako se može postići pravi efekat”, kazao je Džindo.

Prema njegovom mišljenju digitalizacija je jako bitan segment ekonomskog razvoja ali i svakako u prevenciji korupcije, pranja novca i terorizma igra jako veliku ulogu. U sve ovo treba biti uključena i biznis zajednica.

“Za sprovedbu antikoruptivnih radnji neophodno je edukacijski jačati antikorupcijske segmente. Upravljanje rizicima kroz prizmu javnog sektora je ključno. Biznis zajednica treba da zna da ima efikasne mehanizme zaštite zviždaća ali i jednostavnog načina prijave koruptivnog mehanizma. Samo sistemski ćemo imati javno dobro – efikasna borba protiv orupcije u svim segmentima društva je upravo to. I za sve ovo Zakonki okivir je ključan” , rekao je Džindo.

Kazao je da na godišnjem nivou Agencija dobije od 100 do 120 podnesaka koji se odnose na koruptivne radnje. Napravljen je obrazac za prijavu koruptivnih radnji. Od 2014. godine Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije djeluje i štiti upravo ova lica međutim kaoko on kaže i tu se trebaju neke stvari mijenjat. Rokovi se trebaju prilagoditi, dosta su kratki.

“Borba protiv korupcije je borba protiv vremena. Moramo akumulirati cijelo društvo jer samo tako ćemo se izboriti. Jasno je da ima prespektiva da biznis zajednica daje svoju podršku te da će se u daljem periodu moći dati neki novi rezultatit”, rekao je.

Kao i do sada jasno je a i panelisti su se složili u tome da bez sprovedbe zakonskih odredbi nema pomaka i napretka, te da se moraju uključiti svi sektori i segmenti društva. Korupciaj i pranje novca su u svim porama društva i ugrožavaju sve i zbog toga svi moraju stati u borbu protiv iste.

Marin Ivanišević je istakao da je pred nama dosta koraka u kojima ćemo morati zajedno raditi te da je forum mjesto gdje se dolazi do određenih saznanja na kojima se kasnije zajedno radi da bi se došlo do svima prihvatljivog rješenja.

Zahvalio se učesnicima što iz godine u godinu podržavaju ovaj forum koji je postao sinonim za ukazivanje na problem korupcije cijelog društva.

Sutra 27. aprila - drugog dana foruma bit će govora i o temama kao što su tipologije pranja novca, prekogranični promet roba i gotovine kriptovalute, obradit će se i pitanje digitalne imovine ali i predstaviti primjeri iz prakse.

I.R.