Stojko Petković, direktor firme "Interlignum" - Budućnost drvne industrije je u izvozu

Prije 10 godina Stojko Petković je u Tesliću osnovao "Interlignum", malu firmu za rad sa pločastim materijalima za potrebe drvne industrije. U toku jedne decenije "Interlignum" je postao jedan od najbitnijih faktora drvne industrije Bosne i Hercegovine, kao vodeći distributer pločastih materijala, a vremenom poslovanje širi i na druge grane drvne industrije. "Interlignum" je i jedna od rijetkih firmi koja u posljednjih nekoliko godina ekonomske krize konstantno povećava broj radnika, o čemu za Dom Info govori njen direktor Stojko Petković.

"Interlignum" danas ima razgranatu mrežu poslova po cijeloj BiH, od čega se ona sastoji?

- I danas okosnicu našeg poslovanja čini rad sa repromaterijalima, ali za razliku od početaka, kada smo radili sa tri radnika, danas je to u neuporedivo većem obliku i znatno ozbiljnije. Zahvalni smo našim prijateljima i saradnicima iz firme "Pinoles" iz Beograda, koja nam je pomogla da počnemo s ovim poslom. U sljedećim godinama posao je išao uzlaznom linijom, a mi smo se prilagođavali zahtjevima tržišta u smislu kvalitetnijeg asortimana, ponude i pristupa na tržištu. Prisutni smo isključivo na tržištu Bosne i Hercegovine. Trenutno imamo centralno skladište u Tesliću, drvne centre u Sarajevu i Banjaluci, salone namještaja u Tesliću i Bijeljini i nekoliko trgovina specijalizovanih za prodaju podnih obloga u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, Bijeljini i Tesliću. Pored toga, radimo sa prirodnim furnirima, a jedan segment proizvodnje predstavlja proizvodnja abraziva za proizvođače stolarije i namještaja. U Tesliću imamo jedan mali pogon, gdje izrađujemo namještaj po mjeri. Dobro smo raspoređeni, tamo gdje nemamo objekte imamo dobre partnere, a radimo s takvim proizvodima da smo prisutni u svakom gradu. Naravno, vremenom se broj radnika povećao, tako da u okrilju "Interlignuma" sada radi 100 zaposlenih.

Šta je ono što "Interlignum" razdvaja od drugih proizvođača?

- "Interlignum" svojim kupcima i poslovnim partnerima nudi kompletan asortiman. U svakom trenutku na raspolaganju imamo preko stotinu različitih dekora oplemenjenih ploča. Pored pločastih materijala, imamo kompletnu ponudu okova za namještaj, kao i kliznih sistema za američke plakare, kojima snabdijevamo druge proizvođače namještaja.

Takođe, posjedujemo i 25 voznih jedinica i na taj način stižemo u sve krajeve BiH, te klijentima pružamo potpunu i brzu uslugu.

Dobavljač s kojim radimo od početka, austrijski koncern "Kronospan", najbolji proizvođač pločastih materijala u Evropi, nam garantuje sigurnu i kvalitetnu uslugu i adekvatan odgovor zahtjevima savremenog tržišta. Garanciju kvaliteta i službeno smo potvrdili uvođenjem sistema ISO 9001:2008, kao i FSC standarda.

Koja je vaša ciljna grupa?

- Većina naših proizvoda je tu da zadovolji potrebe srednjeg nivoa kupaca, odnosno namještaj pristupačan našem standardu. Mi radimo kategoriju artikala koja je uvijek prva na udaru standarda. Svi se radije odreknu novog i boljeg namještaja u korist nekih prioritetnijih životnih stvari. Zbog toga moramo biti oprezni i voditi računa o cijenama koje su domaćim kupcima privlačne.

"Interlignum" je u Tesliću jedan od bitnijih privrednih faktora, kako je ova kriza uticala na vas?

- Stanje u Tesliću, kao i drugim opštinama, nije sjajno. S obzirom na to da Teslić sada ima oko 6.500 zaposlenih i uzimajući u obzir sve što je taj grad prošao devedesetih, broj radnika je na solidnom nivou. Zahvaljujući našoj upornosti za unapređenjem posla i traganju za novim proizvodima, bili smo u mogućnosti da zapošljavamo nove radnike. S novim idejama i projektima raste i naša potreba za kadrom. Po broju zaposlenih nismo vodeći u Tesliću, ali sigurno smo jedan od značajnih faktora.

Na domaćem tržištu se pojavljuju novi proizvođači namještaja. Da li je naše tržište dovoljno veliko i jako za sve njih?

- Situacija jeste teška, ali ljudi sigurno treba da pokušaju da nađu svoje mjesto na tržištu. Svi očekujemo da nam svaka godina postane bolja, a zapravo postaje sve teže održati nivo poslovanja od prethodne godine. Recimo, naš promet stagnira od 2008. godine, a broj radnika smo od tada uvećali dva i po puta. Zahtjevi tržišta postali su tako sitni i mali, a da bismo im udovoljili moramo odgovoriti adekvatnom uslugom. Ljudi ne ulaze u salone namještaja više kao prije, svi čekamo neko bolje vrijeme, ali napredak je spor i uslovljen rastom broja radnika, plata i standarda.

Šta mogu drvoprerađivači učiniti po pitanju razvoja drvne industrije?

- Drvna industrija je na prostoru BiH u bivšoj državi bila jedna od najrazvijenijih industrijskih grana. Nažalost, vrijeme je učinilo svoje, od tih giganata nije ostalo ništa. Nastankom ekonomske krize situacija je postala užasna, a posljednjih godinu-dvije bilježimo blago poboljšanje. Drvna industrija u BiH svoje rješenje mora tražiti izvan granica, jer u ovoj državi nema ko da apsorbuje tu proizvodnju. Jedan djelić može se prodati na domaćem tržištu, a sve ostalo bi trebalo izvoziti. Međutim, čim se pomene izvoz, dolazi do pitanja kvaliteta i količine. Istina, ima firmi koje su posljednjih godina stasale i mogu da odgovore zahtjevima inostranog tržišta, ali veoma je zahtjevno napraviti proizvod i ponuditi ga svjetskom tržištu i biti konkurentan na tom tržištu. Mi, ipak, još nemamo tu tehnološku disciplinu i razvoj, mada postoji određen broj preduzeća koja idu tim putem. Osim tehnologije, potrebno je raditi na organizaciji proizvodnje i ulagati u ljudske resurse. Želim istaći pozitivnu stranu ove priče, a to je da imamo resurse. Ohrabrujuća je i statistika koja govori o prodaji namještaja u odnosu na prodaju rezane građe i nekih poluproizvoda. Ipak, prodaja kompletnog proizvoda je nešto čemu svi treba da težimo.