Po čemu se bh. jagoda razlikuje od uvozne?

Kvalitetan domaći i zdrav proizvod i ove godine će iz Čelića biti plasiran na bosanskohercegovačko tržište. Nadaleko poznate jagode, kakvo sazrijevaju samo u ovom kraju zbog specifičnosti klimatskih uslova, dovoljno će biti za bh. građane, dok će izvoz zbog komplikovanih procedura i ove godine izostati. Zbog lančanih poskupljenja uzgajivači se ne nadaju zaradi, a građani, s druge strane, bez obzira na visoku prodajnu cijenu, ipak daju prednost domaćem proizvodu.

Ni nepovoljni vremenski uslovi ni poskupljenje repromaterijala potrebnog za sjetvu nisu spriječili uzgajivače jagoda iz čelićkog kraja da plasiraju domaći i ukusan proizvod. Prvi plodovi već su na tržnicama. No, prodajna cijena varira spram vrste jagoda.

"Imamo dvije vrste čelićke - malo krupnija, ona je pet maraka, i mala sitnija - ona je četiri marke", priča Mirsada Imamović, prodavačica na tuzlanskoj tržnici.

Mustafa Mešković iz Čelića uzgojem jagode se bavi 30 godina. Bez obzira na sve nedaće i poskupljenja, nezadovoljstva nema.

"Zadovoljan sam. Šta će biti sa cijenom - malo me to brine, zato što su naši ulazni troškovi bili izuzetno visoki, a bojim se, kako situacija ide, da će biti kao prošlogodišnja, tako da mislim da ćemo imati malo gubitaka po tom pitanju", ističe on.

Izvoz je i ove godine stopiran zbog neisplativosti i komplikovanih administrativnih procedura. No, jagoda će biti sasvim dovoljno za bosanskohercegovačko stanovništvo, koje bi se, prema riječima uzgajivača trebalo orijentisati domaćem, a ne uvoznom proizvodu.

"Domaća jagoda – čelićka jagoda, prije svega, ona ima dušu. Kad je pogledate, ona ima sjaj. Ima poseban miris. Gleda u vas i vi u nju da je što prije pojedete“, priča na Mustafa Mešković.

Dok ima i onih građana koji još uvijek ne vjeruju u kvalitet jagoda, većina je onih drugih koji bez obzira na, kako kažu, visoku cijenu, kupuju samo domaće.

"Više volim na pijaci kupiti, nego u tržnim centrima. Ovdje nam je domaće, povoljnije i bolji su ljudi."

"Kupujem svaki dan."

"Da, kupujem. I jeste, bitno mi je da su domaće."

"Ne kupujem, jer ne vjerujem u kvalitet, a to su sad vjerovatno plasteničke jagode ili su odnekud došle."

Zaradi se, zbog poskupljenja repromaterijala i do 300 posto, ne nada ni Smajl Karasuljić, jedan od 260 uzgajivača jagoda sa ovog područja, kojem je to godinama, jedini izvor prihoda.

"Vjerovatno će još padati cijena. Ove godine nećemo imati neku zaradu, pokrit ćemo troškove i to je to. Kako ja vidim, ova godina je slaba", kaže on.

Imajući u vidu sve navedeno, Vlada Tuzlanskog kantona putem resornog ministarstva za podršku proizvodnji jagode u zaštićenom prostoru prošle godine je izdvojila milion 375.000 maraka, dok plan izdvajanja za ovu godinu tek treba biti donesen. Budući da je uzgoj i plasman jagoda jedan od glavnih faktora razvoja ovog kraja, nadanja uzgajivača su da će obećanja biti ispunjena.