Poljoprivrednici: Ne možemo se boriti s prirodom, ne možemo zaustaviti vjetar

Olujno nevrijeme koje je pogodilo BiH prouzrokovalo je velike probleme poljoprivredi, posebno usjevima. Štete će se tek zbrajati, jer opasnost još nije prošla. Naredna tri dana su ključna jer je narandžasti meteoalarm još upaljen. Iako poljoprivrednici u Visokom nisu pretrpjeli gubitke koje imaju njihove kolege u drugim dijelovima države, zub prirode nije ih zaobišao.

Mirsad Dervišbegović, iz mjesta Donje Moštre, u razgovoru za N1, kaže da su štete evidentirane i u Visokom, ali u manjim razmjerama, u odnosu na druge krajeve države. Najviše su stradali plastenici.

“Kao što vidite, ovaj plastenik je nov, prošle godine je postavljen, vjetar ga je razvalio. Velika je šteta, opet, sve se to može nadoknaditi, neka nije bilo ljudskih žrtava. Ljudi kod nas ulažu mnogo u poljoprivredu, međutim, ovako se desi vanredna situacija, da imate naknadne troškove, sad, da li će se moći nešto sanirati, da li će biti nekog povrata od opštine, Federacije, ili države, to ćemo vidjeti. Mi ćemo prijaviti ovu štetu, ukoliko budu imali razumijevanja da nam pomognu, rado ćemo prihvatiti. Nadamo se da će nam pomoći u ovim neprilikama”, kaže Dervišbegović, te pojašnjava da šteta na plasteniku koji je uništen, a koji pripada njegovom komšiji, iznosi oko pet hiljada KM.

"Ne možemo se boriti s prirodom, ne možemo zaustaviti vjetar"

Njegovi su, kaže, bolje prošli jer su manji.

“Ovaj plastenik vrijedi oko 40 hiljada KM, ali dok se sanacija izvrši, dok se uradi rekonstrukcija plastenika, sigurno nekih pet hiljada štete”.

Međutim, još ništa nije gotovo. Narandžasti meteoalarm se ne gasi, pa je i za danas, a i naredna tri dana, najavljeno novo olujno nevrijeme.

“Kad pogledam na drugoj strani, mi smo opet dobro prošli. Nije bilo grada, nije bilo većih razmjera štete. Ja sam bio u Travniku, katastrofa. Drveće je počupano, krovovi dignuti”, priča nam, te nastavlja da u poljoprivredi, gotovo nijedna kultura nije pošteđena ove pošasti.

“Većinom sve strada. Ako su u pitanju plastenici, usjevi ostanu, ali je šteta na objektu, dok na otvorenoj proizvodnji dođe do uništenja biljaka. Ako je voće u pitanju, onda dolazi do opadanja, do lomljenja grane, itd. Krompir, paprika, paradajz, kupus, što je vani zasađeno, opet ima drugi način štete. Recimo, dolazi do uništenja same biljke. Ako je grad naišao, jednostavno, ta biljka više nije za iskoristiti, a samim tim, ne može biti namijenjena ni za prodaju. Ona je samo za baciti”.

Dervišbegović kaže da se dugo bavi poljoprivredom, ali da ovako tešku godinu ne pamti.

“Prvo, na početku kiše, poplave, zatim, suša … Sad je zemlja tako nabijena da krompir u zemlji ne može normalno da se formira jer zemlja je kao zabetonirana. Pa onda posliej sušnog perioda dolaze vremenske nepogode, tako da je ova godina katastrofalna”, zaključuje uz konstataciju da se čovjek ne može boriti sa prirodom, a koliko su u minusu, znaće kad prođe sezona.