Republika Srpska priprema svoj zakon o namjenskoj industriji

Republika Srpska do kraja godine trebalo bi da dobije prvi zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Prva verzija tog akta je već pripremljena i Vlada je utvrdila nacrt. Prema riječima nadležnih, cilj je da se proizvodnja u oblasti namjenske industrije uredi kao djelatnost od strateškog interesa. 

Proizvodnju naoružanja i vojne opreme, navodi se u nacrtu zakona, moći će obavljati akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću koja posjeduju dozvolu za proizvodnju koju izdaje Vlada Republike Srpske i koja su upisana u Registar proizvođača naoružanja i vojne opreme. Ovim aktom definišu se i slučajevi kada Vlada može ukinuti izdate saglasnosti, ali i kazne koje dostižu i do 75.000 maraka ako preduzeće dostavi lažne dokaze ili započne poslovanje bez dozvola.

"Prvi put radimo taj zakon, da bismo tu oblast uredili na nivou Republike Srpske, a ne da bude u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Oblast нamjenske industrije nije propisana Dejtonskim mirovnim sporazumom i Republika Srpska koristi priliku da tu oblast uredi, odnosno da definiše propise vezane za proizvodnju naoružanja i vojne opreme", kaže ministar privrede i preduzetništva RS Vojin Mitrović.

Najava donošenja zakona kojim se reguliše namjenska industrija na nivou Republike Srspke različito se tumači. U Federaciji Bosne i Hercegovine se ocjenjuje kao antiustavna aktivnost i uzurpacija nadležnosti države. U Republici Srpskoj ne misle tako.

"To jednostavno ne može. Da bi se nešto izvozilo od vojne opreme mora da ide preko Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, preko institucija Bosne i Hercegovine i to bi bilo nemoguće, da izađe takva neka vojna oprema. Naravno, ne bi to dozvolili ni saveznici Bosne i Hercegovine, mislim primarno na NATO alijansu", smatra profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA Nedžad Korajlić.

"Danas najbolje funkcionišu namjenske industrije ne samo na ovom prostoru, nego širom svijeta i zašto Republika Srpska ne bi uhvatila dio kolača ili dobiti i u toj sferi. Mi smatramo da imamo na to pravo. Imamo privredne subjekte zainteresovane da razvijaju namjensku industriju i mi moramo zakonima da im omogućimo da to rade u skladu sa Ustavom i u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine", mišljenja je predsjednik Vlade RS Radovan Višković.

Najveći proizvođač u oblasti namjenske industrije u Republici Srpskoj je Tehnički remont Bratunac, a direktor te kompanije Slavenko Ristić kaže da sve firme u Bosni i Hercegovini koje se bave ovom djelatnošću posluju po zakonima nasljeđenim iz bivše SFRJ. Radi se, ističe, o zastarjelim propisima koji se moraju urediti kako bi namjenska industrija postizala još bolje poslovne rezultate. Ristić dodaje i da namjenska industrija u RS kaska za Federacijom.

"Moramo da priznamo da namjenska industrija u Federaciji mnogo bolje radi. Da su sačuvali svoje fabrike. Mi u Republici Srpskoj smo sačuvali i unaprijedili dvije kompanije, konkretno, to je TRB i Orao, koje bilježe značajne rezultate i značajne izvoze. Mi smo orijentisani prema tržištu u inostranstvu. Devedeset devet posto naših poslova su vezani za inostranstvo. Ove godine smo potpisali sigurno oko 100 miliona maraka ugovora i poslova koji su namijenjeni inostranom tržištu", kaže Ristić.

Bh. kompanije iz oblasti namjenske industrije, od kojih većina ima sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine, iz godine u godinu bilježe dobre poslovne rezultate. Uglavnom se izvozi na inostrano tržište. Samo u prvom kvartalu ove godine izvoz oružja, municije i dijelova iznosio je 51,5 milion, što je za 20 odsto, odnosno za 10,5 miliona maraka, više nego u istom periodu prošle godine.