Budućnost poslovanja: Vrijeme nemilosrdne eksploatacije resursa i ljudi pri kraju

Nedavno je objavljeno istraživanje iz 12 europskih zemalja o tome šta mladi Europljani žele od budućnosti i svog radnog mjesta. Iz ovog istraživanja možemo vidjeti koliko su se mlade generacije promijenile i da su im se prioriteti promijenili. Mladi dosta vode računa o svome mentalnom zdravlju i okruženju u kojem rade. Ranije je to bilo tabu tema.

O ovom istraživanju i tome šta mladi očekuju od budućnosti smo razgovarali sa Jasnom Horvat suvlasnice konzultantske tvrtke "Razum".

"Merck Group je proveo istraživanje na 7.500 mladih u dobi od 19-36 iz 12 europskih zemalja, to su Milenijalci i Generacija Z, koje je jako zanimljivo, jer se bavi temama koje su danas važne mladima", kazala je Jasna za Akta.ba.

Pojašnjava kako općenito gledajući najvažniji aspekt za mlade danas je psihičko i emocionalno zdravlje: čak 88% mladih Europljana kaže da je to najvažniji aspekt njihovog života, uz fizičko zdravlje (koje navodi 87% mladih). Ovakav pomak u svjesnosti o zdravlju je djelomično potaknut i pandemijom, ali još važniji je utjecaj društvenih mreža (58% mladih smatra da im društvene mreže uzrokuju stres i tjeskobu). Sve to, naravno prelijeva se i na radna mjesta i poslodavci se moraju pozabaviti ovom temom.

"Drugi važan faktor oko kojeg poslodavci moraju voditi računa je održivost i utjecaj na klimatske promjene, jer je 70% mladih jako zabrinuto oko svoje budućnosti u smislu klimatskih promjena i žele da u budućnosti tvrtke posluju održivo, a ne samo gledajući profit. Izgleda da je vrijeme nemilosrdne eksploatacije resursa i ljudi pri kraju", istakla je.

Radno okruženje presudna za ostanaka u kompaniji

Kada razmišljaju o svom radnom mjestu mladi su se izjasnili da im je najvažniji razlozi za ostanak u nekoj tvrtki dobra radna okolina (87%), dobar balans poslovnog i privatnog života (83%), povjerenje i podrška voditelja (78%) te mogućnosti za napredovanje (76%). 

"Možemo zaključiti da im je prioritet radno mjesto gdje se poštuje svaki zaposlenik, gdje se ljude ne iskorištava, gdje su voditelji educirani i dobri lideri i gdje se nagrađuje odličan rad. Svaka tvrtka će trebati revidirati svoj način rada, svoju kulturu i svoje voditelje kako bi se prilagodili mlađim generacijama. Jer svijet se mijenja brže nego se stignemo prilagoditi, a to će biti izazov posebno u  našoj regiji koja je navikla na neke drugačije standarde“, naglasila je Jasna.

Čak  65% mladih Europljana izjavilo da bi otišlo iz tvrtke ako bi radno okruženje bilo loše, a čak polovica bi otišla ako ne bi bilo poštovanja različitosti i jednakosti.

"Mladi danas imaju napokon mogućnost reći da ne žele raditi u toksičnoj okolini i spremni su riskirati. Vjerujem da su to sve generacije i prije željele, ali nismo svi bili u jednakoj mogućnosti niti su nas tako možda odgajali. Svatko želi odlične i stručne kolege i pozitivnu atmosferu na poslu (ipak tamo smo trećinu svakog dana), i voditelje koje poštujemo i koji su tu za nas, i da dobijemo nagradu i napredovanje kada zaslužimo i da imamo svoj privatni život bez stresa oko posla“, ističe Jasna i dodaje:

"To nije nešto novo. Ali ovo je prvi put da mlađe generacije imaju priliku utjecati da se to i ostvari. Testiraju se 4-dnevni radni tjedan, normalizira se rad od kuće, sve više poslodavaca uvodi programe za mentalno zdravlje, dostupnost psihologa za zaposlenike… što je do prije deset godina bilo nezamislivo“.

Jasna Horvat

Tehnologija mladima omogućila brži razvoj

Radnika nedostaje u svim oblastima tako da krilatica „Ako ti nećeš ima ko hoće“ polako odlazi u prošlost. No, Jasna naglašava da to nije nešto što će potrajati.  Svatko bez obzira na dob treba stalno učiti i raditi na sebi i na taj način osigurati svoj posao i napredak.

Zanimljivo je i da se svaku generaciju smatramo ljenijom, nezahvalnijom, nezainteresiranijom od starijih.

"To je smiješno i netočno. Osim osobne pristranosti, činjenica je da u svakoj generaciji postoje marljivi i lijeni ljudi. Njihov postotak je vjerojatno podjednak. Veći problem je u tretiranju mladih kao beba, jer ih se ne razumije. Oni odrastaju u okolnostima koje čak ni mi, a posebno naši roditelji nisu mogli niti zamisliti“, pojasnila je.

Tehnologija im je omogućila da uče i rastu brzinom kojoj se većina organizacija ne stiže prilagoditi, pa ih smatraju nelojalnima.

"Žele da ih se brzo i kvalitetno uvede u posao, a ne stopira godinama dok kuhaju kave i kopiraju papire. Nemaju strpljenja za prazan hod, jer ih je tehnologija naučila na brže razmišljanje. To se starijim generacijama čini kao nestrpljivost, ali s dobrim i jasnim programima napredovanja i nagrađivanja, lako ih se potakne i usmjeri", naglašava konsultantica.

Najveći problem po Jasni je što većina poslodavaca nema dovoljno dobre voditelje koji mogu voditi generacije različitih zaposlenika.

"Mi kao konzultanti najčešće radimo na ovim internim aspektima poslovanja, edukacijama voditelja, uvođenju kulture transparentnosti i poštovanja dobrog rada. Tko se prilagodi novim generacijama najbolje i ostavi svoje predrasude po strani i shvati da se od njih može i mnogo toga naučiti će biti lider i buduća tvrtka najpoželjniji poslodavac“, istakla je.

Mentalno zdravlje sve važnije

I prethodne generacije kao i današnje imaju problema s mentalnim i fizičkim zdravljem, samo se do sada o tome nije smjelo govoriti. Pretilost, alkoholizam i sve povezane bolesti utječu na kvalitetu života, a time i rada.

"Ono što vidimo već sad je da mladi ne toleriraju da ih se omalovažava, izrabljuje, da rade prekovremeno neplaćeno, ne žele trpjeti toksične kolege ili nesposobnog voditelja. I spremni su u jednom danu dati otkaz. A to je velik dio mentalnog zdravlja“, kazala je.

Dodaje da se danas se sve više cijene tvrtke koje brinu za zaposlenike, imaju programe za poboljšanje zdravlja, ne traže zaposlenike da rade za vrijeme odmora, imaju povjerenja u njih i mjeri se učinak, a ne sati rada. Tvrtke nude besplatne sistematske preglede, sportske kartice i uključuju zaposlenike u volonterske aktivnosti. Sve to utječe na razinu zadovoljstva i angažmana zaposlenika. I na njihovo zdravlje. A kada su zaposlenici zdravi i zadovoljni, raditi će produktivnije i kvalitetnije.

"Vjerujem da će u budućnosti tvrtke nuditi prilagođenije programe benefita, u kojima će svaki zaposlenik birati koje pogodnosti želi, koje njega čine zadovoljnijima. Sve više tvrtki će uvoditi aktivnosti za poboljšanje mentalnog zdravlja i ono što je sada smiješno na našim prostorima, će postati standard. I to trebamo zahvaliti tim mladim generacijama, jer se ne srame progovoriti o tome", naglasila je.

Kako će izgledati budućnost poslovanja

Navedeno istraživanje je pokazalo da kada bi bili direktori tvrtke, 75% Milenijalaca i generacije Z bi prioritetima postavili programe za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenika, zatim 57% održivi razvoj i zaštita okoliša te 50% investiranje u inovacije i podrška mladih stručnjaka.

"Ovo su jasne poruke koje daju naznaku kako će budućnost poslovanja izgledati. Već sada tvrtke mogu učiniti mnogo toga kako bi spremno dočekale mlade generacije. Naši klijenti često imaju više generacija zaposlenika, što je složenije, jer su navike i očekivanja drugačiji. No, ono što im uvijek napominjemo, svaka osoba želi biti zadovoljna na poslu. Nitko ne želi ići na posao s grčem u želucu“, ističe.

Pojašnjava da je prvi korak je saznati što žele vaši zaposlenici (dobro osmišljenim anketama), zatim napraviti detaljan i izvediv plan kako popraviti ono što nije dobro, transparentno pokazati što ste saznali i što se radi, i na kraju to zaista i provesti.

"Izgleda jednostavno, ali svaki od ovih koraka je složen i ključan. Većina tvrtki napravi samo istraživanje, a uprava nije spremna čuti istinu niti promijeniti išta. S takvim klijentima niti ne radimo. I takvi poslodavci su već na tržištu prepoznati kao loši(ji) poslodavci. Same promjene, iz našeg iskustva, najčešće se odnose na sljedeća područja: učinkovita organizacijska kultura, edukcija voditelja kako biti efikasan lider, transparentni programi nagrađivanja i priznanja i osmišljavanje modernog programa zapošljavanja i privlačenja zaposlenika“, kazala je.

Majvažnije je da vodstvo tvrtke stvarno želi promjene, zadovoljne zaposlenike i iskreno vjeruje u dobrobit ljudi, bez kojih ni ne bi uspjeli u poslu.

"Mi vjerujemo da svaka tvrtka može biti odličan poslodavac!“, poručila je Jasna.

Razgovarala: Elvedina Obuća