Vlade sve više primjenjuju ili planiraju uvođenje zelenog budžeta

Programsko i zeleno budžetiranje predstavljaju dva važna instrumenta za ostvarivanje zelene tranzicije, istaknuto je danas na panel diskusij o temi "Izazovi održivosti u upravljanju javnim finansijama" u okviru Drugog kongresa javnog sektora BiH u Neumu.

"Zelena tranzicija predstavlja ključni cilj u današnjem svijetu, jer se suočavamo sa sve ozbiljnijim ekološkim izazovima poput klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta i iscrpljivanja prirodnih resursa. Stoga, kako bismo se suočili s ovim izazovima i stvorili održiviju budućnost, moramo preispitati način na koji planiramo i upravljamo našim finansijama", kazao je Elvis Bebaković, Ministarstvo finansija FBiH.

Dodaje da zeleno budžetiranje predstavlja korištenje dostupnih alata kojima se kreira budžetska politika za postizanje ekoloških ciljeva, kao i procjenu uticaja budžetske i fiskalne politike na životnu sredinu i ocjenu njihove usklađenosti sa ispunjavanjem međunarodnih i obaveza u zemlji. 

Budžet kao najvažniji instrument vladine politike se ujedno može primijeniti za klimatske akcije i zelenu tranziciju. Zbog sve većih suočenosti s neposrednim prijetnjama po životnu sredinu, vlade sve više primjenjuju ili planiraju uvođenje zelenog budžeta kako bi bolje uskladile svoje politike s klimatskim promjenama i ekološkim obavezama. 

"Kako se programsko budžetiranje fokusira na postizanje ciljeva i rezultata, umjesto samo na troškove i aktivnosti, istovremeno omogućava da se resursi alociraju prema prioritetima i da se prate postignuti rezultati kako bi se osigurala efikasnost i efektivnost u ostvarivanju ciljeva. Kada primijenimo ovaj pristup na zelenu tranziciju, to znači da se budžetiranje neće više svoditi samo na raspodjelu sredstava, već će se pažnja posvetiti i mjerljivim ekološkim i društvenim rezultatima. Na primjer, umjesto da se samo finansira izgradnja infrastrukture za obnovljive izvore energije, programsko budžetiranje bi se fokusiralo na smanjenje emisija CO2 kao glavnog cilja i alokaciju sredstava prema projektima koji imaju najveći potencijal za postizanje tog cilja", pojasnio je. 

S druge strane, zeleno budžetiranje se odnosi na integrisanje ekoloških aspekata u proces budžetiranja, na način da se prilikom planiranja budžeta razmatraju ne samo ekonomske potrebe i prioriteti, već i ekološki uticaji. Na primjer, vlade i organizacije mogu postepeno preusmjeriti finansijske resurse ka održivijim praksama i tehnologijama kroz uključivanje alokacije sredstava za mjere zaštite prirode, obnovljive izvore energije, recikliranje i smanjenje otpada.

Trošak rada nije rashod nego investicija 

Kada govorimo o održivosti, "zelenom" budžetiranju ili o pametnim gradovima, ono što nam je u suštini najveći izazov jesu ljudi - ljudski potencijal, kazala je Arnela Muhotić, pravni savjetnik za radno pravo i zaštitu na radu, Revicon.

"Već se susrećemo sa problemom nedostatka radne snage, na javnim konkursima prijavljuje se sve manje i manje osoba sa vještinama koje su nam potrebne. Zato je vrijeme da već sad počnemo poduzimati određene korake kako bismo spremno odgovorili izazovima novih zvanja i zanimanja koje koncept održivosti donosi, poput specijalista za razne oblasti održivosti. Moramo se prilagoditi promjenama. Promjene nužno ne znače samo izmjenu propisa. Promjene jednako tako znače implementaciju tih propisa, što bi konkretno značilo da zaista provedemo sve što je propisano", istakla je. 

Osvrnula se na dobre norme koje se tiču utvrđivanja plaća i vrednovanja učinaka zaposlenika u javnim preduzećima i ustanovama. Međutim, potrebno je popraviti regulatorni okvir koji se odnosi na nagrađivanje državnih službenika i namještenika.

"No to neće biti rješenje ako se takva norma neće implementirati. Imamo situaciju da se u javnim preduzećima i javnim ustanovama ne prati rad ljudskog potencijala što vodi ka tome da osoba na kraju možda i izgubi volju da obavlja ikakav posao. Koliko god možda želi da se profesionalno usavršava, utiče na svoj razvoj i doprinosi u službi građana, ne postoji mehanizam praćenja niti nagrađivanja, vrednovanja. Ured za reviziju institucija Federacije BiH nam je od velike pomoći u prilagođavanju ovim promjenama", smatra Muhotić.

Poslovni modeli za održivi razvoj gradova

Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle, govorio je poslovnim modelima za održivi razvoj gradova. Kako je kazao, budućnost planete zavisi od kvalitete razvoja gradova. 

"Prognoze pokazuju da su gradovi mjesta gdje će ljudi živjeti u budućnosti. Više od tri četvrtine stanovništva EU živi u urbanim područjima i očekuje se da će taj broj i dalje rasti. Sa druge strane, to predstavlja izazov za brojne probleme kao što su ograničeni životni prostori, zagađenje vazduha, saobraćajne gužve, buka, itd. I gradovi u BiH se moraju pripremati da prave korake ka transformaciji u 'pametne' gradove", poručio je Lugavić. 

Pametan grad je utemeljen na tri načela – kvalitet života, komunalne infrastrukture i društveni razvoj. Kroz integraciju IKT-a u svoju infrastrukturu i usluge, pametni gradovi mogu koristiti poslovne modele da procijene koju vrijednost nude građanima. EU je poslovne modele proglasila ključnim pitanjem za pametne gradove. Nije riječ o naučnoj fantastici već gradovima koji su prošli kroz proces digitalne transformacije. 

"Najčešće se radi o inovacijama koje se na prvu čine jednostavnima i koje građani brzo prihvaćaju, a pritom zaboravljaju kako im je bilo prije njih. Pametan grad je onaj grad koji koristi digitalne tehnologije kako bi svoje svakodnevne aktivnosti učinio produktivnijima – s manje troška, nudeći time kvalitetnije usluge svojim građanima, te stvarajući pogodno tlo za nove investicije, privredni rast, ali i kvalitetniji i privlačniji život -  da gradski uredi budu digitalizirani, da se koristi koncept pametnog upravljanja otpadom i zrakom, da se implementira koncept e-transporta, parkiranja, i upravljanja energentima i slično. Grad Tuzla trenutno se nalazi u drugoj fazi razvoja pametnog grada, te ukoliko nastavi ovim tempom razvoja ubrzo može doći do treće faze zrelosti u kojoj se nalazi većina evropskih gradova", naglasio je.

Naglašava činjenicu da je e-uprava jedini mehanizam koji direkno vraća povjerenje građana u javnu upravu, jer jača transparentnosti i efikasnost, te je stoga važno sa nivou države otkočiti procese kako bismo počeli pružati usluge kakve građani žele. 

"Grad Tuzla radi koliko je to moguće. Planiramo uvođenje odjeljenja za digitalnu transformaciju, jer ovaj proces neće polučiti potrebne efekte bez strateškog upravljanja. Govorimo o kontinuiranom procesu, procesu koji traje i prilagođava se potrebama građana i promjenama na tržištu. U cjelokupnom procesu, iznimno je važno da bude transparentan, javan i da svi akteri budu pravovremeno informisani i upoznati s procesom, rizicima i benefitima", naveo je Lugavić.

S.B.