Nedostaju sezonci za vađenja krompira

Rod krompira u Rogatici je solidan i u granicama višegodišnjih prosjeka i pored loše godine u kojoj su sjetvu pratile stalne kiše, a poslije njih ekstremne vrućine koje su onemogućile potpunu primjenu agrotehničkih mjera za suzbijanje biljnih štetočina i bolesti.

Naime, u jeku je kampanja vađenja krompira kao najznačajnije sjetvene poljoprivredne kulture u ovoj podromanijskoj opštini, a proizvođačima muke zadaje nedostatak sezonaca, koje je teško naći i pored dnevnice koja je uz obrok dostigla 70 maraka.

Prema podacima opštinskog Odjeljenja za upravljanje lokalnim razvojem, privredu i društvene djelatnosti, u proljetnoj sezoni krompirom je zasijan 421 hektar, od čega 61,5 hektara sjemenskim, a ostalo merkantilnim, odnosno krompirom za jelo.

Sjemenski krompir sijali su registrovani proizvođači “Agros”, “Agromont”, “Agroplod” i Udruženje “Solanum produkt”, a merkantilni uz već nabrojane proizvođače i individualna poljoprivredna gazdinstva širom opštine, posebno na Borikama i Stjenicama, te u rogatičkom polju.

Privredno društvo “Agros”, vodeći proizvođač sjemenskog krompira na vlastitom i zakupljenom zemljištu u svojini Republike Srpske, proljetos je zasijao 30 hektara sjemenskog i 15 hektara merkantilnog krompira.

Vlasnik “Agrosa” Ozren Planojević kaže da su do sada izvadili sjemenski krompir sa oko trećine zemljišta. Prinos je očekivan - oko 30 tona po hektaru, a očekuje se nešto bolji rod krompira za jelo, jer na njemu nije vršen proces desikacije, odnosno nasilnog prekida vegetacije.

Cijene su, reče Planojević, još nepoznate. Zavise od toga kakve će biti u okruženju, pa i Evropi, ali ne bi trebalo da budu niže od 1,5 maraka po kilogramu na veliko.

"Sve ispod toga znači da proizvođača nigdje ne bi bilo, s obzirom na cijene regresiranog goriva, đubriva, zaštitnih sredstava i posebno dnevnica radnika angažovanih na vađenju krompira i obavljanju ostalih poslova", kaže Planojević.

Vlasnik “Agroploda” Dragomir Džida očekuje da će sa zasijanih 30 hektara imati skoro hiljadu tona sjemenskog i merkantilnog krompira, čije vađenje je važan posao.

"Uz sve modernije mašine, među kojima je čak i kombajn za vađenje krompira, značajan činilac su vrijedne ljudske ruke, odnosno berači kojih je sve manje iako je dnevnica dostigla 70 maraka uz jedan, a u nekim slučajevima i dva obroka", kaže on.

Vlasnik “Agromonta” Novak Motika, koji je ove godine krompir sijao na 12 hektara, reče da će uskladištiti najmanje 300 tona sjemenskog i krompira za jelo ili u prosjeku najmanje 25 tona po hektaru.