Hercegovina spremna za solarne elektrane ogromnog kapaciteta

Hercegovina, regija na jugu Bosne i Hercegovine, spremna je za razvoj solarnih elektrana ogromnog kapaciteta, tvrdi Farooq Sher, izvanredni profesor Sveučilišta Nottingham Trent, nakon dvije godine istraživanja kapaciteta i potencijala obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.

On je za pv magazin rekao kako je Hercegovina savršena za velike solarne elektrane ali i izrazio dvojbu zbog velike ovisnosti o uglju kao trenutnom temelju energetske proizvodnje.

"Potencijal za zamjenu uglja obnovljivim izvorima energije postoji – ali samo ako vlasti promjene određene politike", rekao je.

Sher je do ovog zaključka došao nakon dvije godine istraživanja obnovljivih izvora energije u regiji.

Rezultate je nedavno objavio u Renewable and Sustainable Energy Reviews, u koautorsko studiji Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.

Studija istražuje hidroenergiju, energiju vjetra, sunca, geotermalnu i bioenergiju.

Navodi kako u trenutnom odnosu izvora energije u Bosni i Hercegovini industrija uglja i lignita proizvodi više od polovine (60%) električne energije, hidroelektrane 35%, a vjetroelektrane samo 2%.

Prema posljednjim objavljenim podacima Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA), Bosna i Hercegovina prošle godine instalirala skromnih 107 MW solarnih kapaciteta.

Sher smatra kako je BiH spremna za više solarne energije, jer ima snažan potencijal zbog svoje klime.

Hercegovina je posebno optimalna za solarnu energiju jer ima 2.400 sati godišnje sunčeve svjetlosti s količinom zračenja od 1.500 kWh/m2 godišnje.

IRENA objavila vlastitu ocjenu o spremnosti Bosne i Hercegovine za obnovljive izvore energije.

Smatra kako je, unatoč energetskoj sigurnosti i neovisnosti, Bosna i hercegovina opterećena zagađenjem zraka i utjecajem na zdravlje sadašnjih izvora energije zbog sagorijevanja fosilnih goriva i drveta.

Razlog za nedovoljnu iskorištenost Sher vidi u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije, te nedostatku legislative zbog činjenice kako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije.

U izvještaju IRENA-e utvrđeno je kako se Bosna i Hercegovina obvezala poštovati zakonodavstvo EU – s glavnim ciljem od 42,5% udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

U to bi bilo uključeno ukidanje subvencija javnom energetskom sektoru, cijene energije sukladne troškovima proizvodnje i cijeni uglja, te zahtjeve za očuvanje okoliša.

Prema Sherovoj studiji, Bosna i Hercegovina provela je tek polovinu zakonodavnih reformi EU o obnovljivoj energiji.

"Iako Bosna i Hercegovina ima bračnu vezu s ugljem" kaže, "on bi mogao biti ukinut u narednih 50 godina uz učinkovitije istraživanje obnovljivih izvore energije."

Znakove kako se to već doghađa, vidi u sadašnjim aktivnostima.

Vjetroelektranama, od kojih su dvije završene, a planirane su još četiri s predviđenom proizvodnjom od 936,17 GWh energije.

U Bosni i Hercegovini planira se izgradnja 390 hidroelektrana, 35 ih je u izgradnji. trenutno hidroelektrane proizvode ukupno 9.000 GWh energije.

U izgradnji ili radu su 182 solarne elektrane.

Sher se nada kako će vlasti u Bosni i Hercegovini uvidjeti i iskoristiti potencijal, te kako će im njegova studija pomoći na tom putu.