Klimatske katastrofe najviše koštaju siromašne zemlje

Razorni šumski požari i poplave pogađaju one zemlje koje najmanje mogu da priušte obnovu i koje su najmanje doprinjele klimatskoj krizi sagorjevanjem fosilnog goriva, pokazala je analiza 20 najskupljih klimatskih katastrofa u 2023. objavljena 27. decembra.

Istraživanje dobrotvorne organizacije Hrišćanska pomoć, koje je obuhvatilo 14 zemalja, pokazalo je da cijena štete ide od devet eura po osobi zbog poplava u Peruu do 4.000 dolara po osobi zbog požara na Havajima, prenio je Guardian. 

Poslije cijene štete na Havajima zbog šumskih požara u avgustu, slijedi oluja na Gvamu u maju sa troškom od gotovo 1.500 dolara po osobi.

Analiza je pokazala da se zemlje sa lošom infrastrukturom i slabijim kućama suočavaju sa većim troškovima poslije klimatskih katastrofa jer se njihove naseljene oblasti lakše razaraju.

U oblastima u kojima su se ljudi suočili sa najvećim troškovima mnogi rade u poljoprivredi, koja je osjetljiva na ekstremne vremenske prilike.

U tim oblastima takođe je manja vjerovatnoća da će vlade investirati u prevenciju ili obnovu.

Direktor Hrišćanske pomoći Patrik Vat rekao je da vlade moraju da preduzmu dalje mjere na unutrašnjem i međunarodnom planu da smanje emisije i prilagode se efektima klimatskih promjena.

"Tamo gdje je uticaj (klimatske krize) toliko veliki da ljudi ne mogu da se prilagode, gubici i šteta moraju da se kompenzuju", rekao je Vat, preneo je Guardian.

Prema njegovim riječima, siromašnije zemlje trpe dvostruku nepravdu jer su teško pogođene globalnim zagrijevanjem a malo su doprinjele tom problemu.

Posljednjih godina gubici i šteta koju trpe zemlje u razvoju zbog klimatskih promjena postali su dio klimatskih pregovora.

Zemlje u razvoju zahtijevaju klimatsku pravdu jer se suočavaju sa ekstremno velikim troškovima za obnovu poslije katastrofa.

Na ovogodišnjem COP28 u Dubaiju zemlje koje su najodgovornije za klimatske promjene obećale su ukupno 700 miliona dolara za fond za gubitke i štetu.

To odgovara manje od 0,2% godišnjih nepovratnih ekonomskih i drugih gubitaka zemalja u razvoju suočenih sa globalnim zagrijavanjem.