Ekonomsko istraživanje pokazalo: Postoji snažna tenzija između Kantona Sarajevo i općina

Rezultati istraživanja u projektu “Lokalni ekonomski razvoj (LER) u općinama Kantona Sarajevo: prilike i izazovi nove postkrizne normalnosti” predstavljeni su krajem prošlog mjeseca na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Glavni cilj istraživačkog projekta je bio istražiti koliko su općine Kantona Sarajevo kapacitirane za generiranje oporavka i rasta u uslovima nove postkrizne normalnosti i koliko svojim funkcionisanjem zadovoljavaju potrebe građana, poslovne zajednice i posjetilaca, koja su glavna ograničenja u tom nastojanju, a koje preporuke za unapređenje tih sposobnosti.

Rezultate istraživanja predstavio je tim ekonomskih eksperata na čijem čelu je bio prof. dr. Anto Domazet koji je objasnio svrhu, cilj, metode i rezultate ovog istraživanja koje je trajalo nešto više od godinu dana. 

Kompleksan projekat 

"Radi se o vrlo kompleksnom projektu. Naša statistika nije pripremljena za istraživanja iz oblasti lokalnog ekonomskog razvoja", počeo je svoje izlaganje prof. dr. Domazet.

Istraživanje je pokazalo da imamo strukturu ekonomije u kojoj dominiraju industrija, trgovina, administrativne djelatnosti, zdravstvo, obrazovanje.

"Dakle jedna struktura u previranju, koja mora više ići ka inovativnim djelatnostima sa većim znanjem – to je izazov kojim smo se vodili. Uočili smo da postoji veliki konflikt između zaposlenosti i doprinosa u lokalnoj zajednici. Postoje općine koje nikako, kao lokalne zajednice, ne doprinose zaposlenosti nego je to doprinos općeg rasta na nivou Federacije i lokalno struktuiranih promjena. Npr. općine Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo imaju negativnu zaposlenost, a općine koje doprinose lokalnom ekonomskom razvoju su Ilidža i Novi Grad. To su industrijske općine", dalje pojašnjava prof. Domazet.

U istraživanju su došli i do saznanja o snažnoj tenziji između kantona i općina.

Postojeći koncept finansiranja ne stimulira općine na lokalni i ekonomski razvoj. Najveći dio efekata lokalnog ekonomskog razvoja u javnim prihodima se alocira na kanton. Zato bi trebalo promijeniti odnose u finansiranju takvih investicijskih projekata.

Dali su poseban osvrt na industriju koju smatraju zapostavljenom.

"Treba se ponovo okrenuti industriji, ali modernoj sa visokom dodatnom vrijednošću, oslonjenoj na čistoj, obnovljivoj energiji, digitaliziranoj, izvozno orijentisanoj, pokrenutoj inovacijama, podržnoj istraživačkim centrima izvrsnosti, koja će zapošljavati visokokvalifikovane radnike i stvarat visoku dodatnu vrijednost. Sarajevo je idealno mjesto za takvu orijentaciju, međutim industrije nema u strategiji razvoja", iznio je prof. Domazet neke od saznanja do kojih su došli tokom istraživanja.

Zaključak istraživanja je da ostvareni razvoj predstavlja dobru osnovu za dalji napredak u uslovima novog normalnog, međutim velike promjene su neophodne.

"Treba riješiti pitanje pametne specijalizacije općina u Kantonu, a to podrazumijeva inovativno  vodstvo s novim pokretačkim snagama u općinama. Potrebno je posvetiti pažnju inkluzivnom rastu, kako bi to bio u konačnici razvoj u korist građana", – pojasnio je prof. Domazet.

Ima pomaka

Da se primjeti određeni iskorak smatra prof. dr. Muamer Halilbašić, jedan od istraživača koji je prezentovao dio podataka do kojih su došli.

Nije da nema pomaka, samo što se ne dešava dinamikom kojom očekujemo.

On posebno važnom smatra saradnju lokalnog i kantonalnog nivoa koja treba biti formalizirana.

"Kao primjer za produbljivanje saradnje u ovoj oblasti prepoznali smo projekte koji se realiziraju u kontekstu razvoja poslovnih, odnosno industrijskih zona. Znači ta saradnja ne bi trebala podrazumijevati samo da kanton raspiše poziv, dodjeli sredstva lokalnim zajednicama i s tim završi. Potreban je partnerski odnos", naveo je prof. dr. Halilbašić.

Prof. dr. Jasmina Osmanković smatra da odavno neko istraživanje nije došlo u pravo vrijeme.

Svi su raspoloženi i otvoreni da ga prime na najbolji način. Slijedeće godine KS kao nasljednik grada Sarajeva obilježava 70 godina sistematskog proučavanja lokalnog i urbanog razvoja – podsjetila je prof. dr. Osmanković ističući kako i Federacija vrlo jasno tvrdi da ih zanima sve što se dešava na lokalnom nivou.

Ovo istraživanje dolazi u trenutku kada svojim kvalitetom može biti implementirano – završila je svoje obraćanje prof. dr. Osmanković uz ideju da se ovo istraživanje produbi s fokusom na lokalizaciji održivih  ciljeva  na nivou jedinica lokalne samouprave.

"Teško je biti poduzetnik u BiH, ali drži nas entuzijazam", riječi su kojima je svoje obraćanje počeo Muhamed Pilav u ime Udruženja poslodavaca Federacije i Kantona Sarajevo.

Kako navodi većina poslodavaca u BiH nisu zadovoljni ambijentom u kojem rade.

"Smatramo ga destimulativnim. U svim dijelovima FBiH, a posebno u KS postoji šuma parafiskalnih nameta koji osim što uzimaju novac poduzetnicima znatno povećavaju i troškove administracije", pojasnio je Pilav.

Za rješenje ovih problema poduzetnici predlažu dvije osnovne reforme. Prva podrazumijeva radikalnu, jednostavnu i poštenu poreznu reformu, kako bi se rasteretio trošak rada i stimulisalo otvaranje novih radnih mjesta. Drugi je reforma obrazovnog sistema od vrtića do kraja srednje škole.

"Imamo problem jer na posao se javljaju djeca koja imaju veoma nizak nivo znanja, radnih navika i nedostatak bilo kojih vještina", kazao je Pilav.