Duraković: KS ima punu slobodu da sam vodi svoju obrazovnu politiku

Dokument SAFER Ministarstva za obrazovanje i odgoj Kantona Sarajevo izazvao je brojne polemike u javnosti.

Jedni smatraju da je nedorečen, neodređen, pun besmislenih fraza bez konkretnih uputa i kao takav ne može biti ni okvir za reformu. 

I dok ministrica Naida Hota-Muminović (Narod i pravda) odbija da razgovara o temi ovog dokumenta i da odgovore na brojna pitanja, od onog zašto je u njegovoj izradi angažirana Fondacija Mulalić osnovana u januaru 2022. godine, zbog čega su dokument pisali futuristi iz Londona, koji se bave postnormalnim politikama i studijama, akademska zajednica ili barem dio nje se zgražava, piše "Avaz". 

Tako je predsjednica Odbora za pedagoške nauke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) Adila Pašalić Kreso uputila pismo kantonalnoj ministrici za odgoj i obrazovanje Naidi Hota-Muminović u kojem je dokument SAFER nazvala zbunjujućim i šokantnim.

Prof. dr. Jasna Duraković (SDP), federalna ministrica obrazovanja i nauke, u razgovoru za portal "Avaz" kaže da Kanton Sarajevo ima punu slobodu da sam vodi svoju obrazovnu politiku. 

"I ja se tu ne bih miješala. Stoga je moja kritika išla u pravcu pojašnjenja nastale situacije koja je prouzrokovala konfuziju između resornog ministarstva na jednoj strani i nastavnika, roditelja i medija na drugoj strani. A kritika upravo ove druge strane odnosila se na netransparentnost procesa i moguće narušavanje sekularnog obrazovanja. Stoga je moje mišljenje da bi reformske ili obrazovno-strateške inicijative trebale biti izbalansirane, transparentne i uključivati sve relevantne stručnjake i aktere, osiguravajući da reforme ili strategija odražavaju potrebe i vrijednosti društva budućnosti. Tako da sam pozvala na dijalog i uključivanje šire zajednice u ovu priču, ne zato što mislim da je obrazovanje u Kantonu Sarajevo krenulo u sunovrat desekularizacije, nego da vodeći akteri prilikom izrade strateškog dokumenta osluhnu i puls struke i akademske zajednice, koja itekako ima kredibilitet", kaže ministrica Duraković. 

Ističe da se ovdje me radi ni o reformi niti o strategiji.  

"Ministrica Hota-Muminović je to i razjasnila, gdje je rekla „ovdje se radi o strateškom dokumentu jedne obrazovne politike“. Takvi dokumenti, što se mene tiče, mogu nositi i naziv SAFER, međutim, važno je da su sadržaji i ciljevi u skladu s državnim zakonima i regulativama. Federalno ministarstvo ima koordinirajuću i savjetodavnu ulogu i može i treba uvijek intervenisati, ukoliko neki od kantona u bilo kojem smjeru postupa neprihvatljivo. Ja se ne libim bilo kojem kantonalnom ministru reći, ako se ne slažem s njegovim politikama i postupcima. To mi je u suštini i zadatak. FMON ne može zaustavljati procese kantonalnih ministarstava, ali ih svojim savjetima i kordinacijom može i treba usmjeravati ", ističe prof. dr. Duraković. 

Na pitanje da li su se morali angažirati stručnjaci futuristi, iz Centra koji se bavi postnormalnim studijama i politikama ili BiH pa i Kanton Sarajevo ima dovoljno kvalitetnog kadra koji će provesti reformu ili makar pripremiti nacrt za nju, ministrica Duraković kaže: 

"Koliko sam ja shvatila, kantonalno ministarstvo nije angažovalo strane stručnjake, nego ih je dobilo na poklon od Fondacije Mulalić, koja je u cijelosti finansirala izradu ovog dokumenta i odabrala navedene stručnjake. Da li su ih morali uzeti i zašto, ne bih komentarisala, ali smatram da angažman stranih stručnjaka ne mora biti loša odluka, može, štaviše, donijeti nove perspektive i međunarodno iskustvo, ali je važno razmisliti koga se angažuje i ne zaboraviti i naše, domaće eksperte. Sigurna sam i znam da mi u BiH imamo sjajnih stručnjaka koji imaju znanje, a i zainteresovani su da pomognu. Zašto ih ne saslušati? Upravo integracija domaćih i stranih stručnjaka može osigurati da dokumenti i reforme budu relevantne za lokalni kontekst, a istovremeno usklađene s globalnim trendovima i najboljim praksama. Ja bih stoga uvijek tražila balans.", zaključila je Duraković.