Zbog rasta minimalne plaće pekari podigli cijene hljeba i ostalih pekarskih proizvoda

Povećanje minimalne plaće na 900 KM za 2024. godinu i dalje je jedna od ključnih tema u Republici Srpskoj. Januarska plaća za tisuće zaposlenih u Republici Srpskoj prvi će put biti četveroznamenkasta jer se na iznos minimalca od 900 maraka isplaćuju prijevoz, topli obrok, regres i minuli rad. U odnosu na snagu gospodarstva u Republici Srpskoj, tako visok iznos minimalne plaće, tvrde poslodavci, nije održiv.

Još krajem prošle godine upozoravali su da će to dovesti do otpuštanja radnika, ali i podizanja cijena. Neki su prijetili da će svoje poslovanje premjestiti u Federaciju, gdje je, odlukom Vlade, minimalac za 2024. godinu povećan za 23 KM, s 596 na 619 KM. Ono što su poslodavci najavljivali, počeli su i ostvarivati. Naime, cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda u RS-u u nekim pekarama već su porasle, a i ostale najavljuju isto jer, kako kažu, na poskupljenje ovih proizvoda najviše je utjecao rast minimalne plaće. Naime, kako je Saša Trivić, predsjednik Udruge unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva Krajina klas, rekao za Nezavisne novine, s rastom minimalca došlo je do rasta cijena pekarskih proizvoda.

"Neke pekare već su podigle cijenu svojih proizvoda, a i kod nas se u idućem razdoblju očekuje rast cijena za pet posto", kazao je Trivić. Nikola Vrhovac, direktor pekare Cvijeta iz Prnjavora, kazao je da oni još nisu podigli cijenu hljeba, ali do poskupljenja ostalih pekarskih proizvoda ipak je došlo.

"Rast minimalca utjecao je na same troškove tvrtke i razmišljamo kao i mnogi drugi kolege da povećamo cijene hljeba", rekao je Vrhovac i dodao da je sigurno da nisu svi radnici na minimalcu, ali niz je čimbenika koji utječu na formiranje same cijene.

"Mi smo već cijene nekih proizvoda korigirali, ali hljeba još nismo, da vidimo dokle možemo izdržati", dodao je Vrhovac. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana “Don” Prijedor, ističe da pekari u RS-u nemaju ni jedan razlog za podizanje cijena.

"Oni su podizali cijene svojih proizvoda kada god bi došlo do poskupljenja bilo čega u posljednjih godinu dana", rekla je Marić. Ističe da će ova situacija s visokom cijenom hljeba utjecati na to da građani počnu kupovati brašno da prave hljeb. 

"Mislim da njihove najave u ovoj zemlji s ovo malo stanovnika zaista više nemaju smisla", izjavila je Marić.

Dodala je da je cijena hljeba u Prijedoru od 400 do 500 grama odavno prešla dvije marke te ističe da su građani ti koji plaćaju ceh. Rast minimalca izazvao je val poskupljenja, pa su nakon pekara i vrtića i obrtnici digli cijene.

"Cijenu jesam korigirao na osnovi dobavljača koji su korigirali cijenu na osnovi minimalca. Uradili smo neke minimalne korekcije cijena za usluge, ali vidjet ćemo, krajnji kupac je taj koji će trpjeti najviše sva ta povećanja", kaže Marinko Milojević, vlasnik frizerskog salona. I tako je kod frizera, ali ne samo tu. Marinko kaže, za njega je računica jasna i izrazito nepovoljna jer Vlada nije odlučila odreći se svog dijela kolača i eventualno umanji iznos koji poslodavci izdvajaju za doprinose.

U odnosu na snagu gospodarstva u Republici Srpskoj, tako visok iznos minimalne plaće, tvrde poslodavci, nije održiv. Minimalna plaća u odnosu na Republiku Srpsku u zemljama okružja veća je samo u članicama Europske unije, Hrvatskoj i Sloveniji, što je također razlog zbog kojeg poslodavci kažu da iznos minimalca od 900 KM nije realan i da će najviše trpjeti oni poslodavci koji žive od svog rada.