Ljekari u USK-u traže smanjenje administracije, strategiju i depolitizaciju zdravstva

Lječnička komora Unsko-sanskog kantona je danas na  konferenciji za novinare ukazala na sve masovnije odlaske mladih ljekara, nedostatak medicinskih sestara koje uz ljekare čine najvažniji stub zdravstvenih usluga, preveliku administraciju te govorila o pregovorima za novi kolektivni ugovor koji su otpočeli prije nekoliko sedmica, kao i o problemu neodobrenih specijalizacija za za tekuću godinu.

Ispred Lječničke komore Unsko-sanskog kantona javnosti se obratio dr. Amir Rekić, predsjednik ove neovisne strukovne organizacije, a pored njega konferenciji su prisustvovali dr. Amir Durić i mr.sc.dr. Ismihana Hadžipašić.

Kada je u pitanju zapošljavanje mladih ljekara na određeno vrijeme, dr. Rekić ističe da Komora već godinama upozorava na ovaj problem, te da će doći do momenata kada ovaj kanton neće imati dovoljno ljekara da zadovolje potrebe ovdašnjeg stanovništva a taj dan je, ističe, veoma blizu.

"Mladi ljekari se vrlo kratko zadržavaju ovdje, a neki nikako i ne traže zaposlenje u zdravstvenim ustanovama Unsko-sanskog kantona već odlaze u inostranstvo ili druge gradove Bosne i Hercegovine. Prema informacijama s kojima mi raspolažemo, tokom 2022. godine je 20 ljekara napustilo naš kanton i otišlo u druge kantone, a 15 ljekara je otišlo u inostranstvo. Dakle, 35 mladih ljekara je ogroman gubitak kojeg nije lako nadoknaditi jer znamo koliko dugo traje medicinski fakultet, a nakon toga specijalizacija i neko iskustvo kojeg bi svaki specijalista trebao imati da bude siguran i kvalitetan u svome poslu. U Kantonalnoj bolnici je već bilo nekoliko žalbi da im se prekida ugovor i šalje ih se na biro za zapošljavanje bez ikakvih prihoda, a onda bez primanja čekaju da li će biti primljeni u neku drugu zdravstvenu ustanovu. Očekujem da nadležni u našem kantonalnom zdravstvu i bolnici daju odgovore na ova pitanja", pita se dr. Rekić

Ovoj problematici on je dodao i problem glomazne administracije i nemedicinskog kadra, te postavio javno pitanje da li se sredstava koja su predviđena za zapošljavanje ljekara, troše na plate nemedicinskog kadra.

"Smatramo da je broj zaposlenih u nemedicinskom sektoru enorman i da se mora uraditi revizija sistematizacije koju će raditi nezavisna stručna kuća koja bi uvažavala samo stručne parametre i kriterije za funcionisanje jedne zdravstvene ustanove i zadovoljavanje potreba stanovništva koje pokriva zdravstvenim uslugama. Pored toga zahtjevamo da se u dogledno vrijeme napravi plan zbrinjavanja viška nemedicinskog kadra kako bi zdravstvene ustanove mogle normalno funkcionisati jer ovo će nas definitivno odvesti u propast", poručio je dr. Rekić

Dodaje kako raspolaže informacijama da pojedini ljekari primaju enormne plate i da je upitno vođenje evidencije o prisustvu na radnom mjestu.

"Zahtijevam od direktora Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" ali i drugih institucija sistema da što prije sprovedu istragu o tome kako bi ispitali i utvrdili da li se zaista dešavaju ovakve stvari, kako se moglo dešavati i da li je u tom nekom lancu hijerarhije ustanove došlo do propusta i nepravilnog evidentiranja? Ukoliko jeste da se oni koji su to uradili sankcionišu a da se taj novac obavezno vrati. Mi ispred Komore najoštrije osuđujemo tu praksu ako se ona dešavala i izražavamo prezir prema kolegama koje su eventualno učestvovali u tome. Što se tiče pregovora o novom kolektivnom ugovoru, moram istaknuti da se naši zahtjevi ne odnose samo na finansijsko povećanje primanja plaće, već i uslova rada, radnih normativa. Prvi put tražimo ono što ne bi ni trebali tražiti a što je zakonska obaveza poslodavaca, to je radna odjeća i obuća koju nikada nismo dobili. Slobodno mogu kazati od kraja rata do danas nismo dobili radnu opremu, možda postoje izuzeci ali generalno je stanje takvo. Nikada radnici u zdravstvenim ustanovama nisu bili podvrgnuti sistematskim ljekarskim pregledima što je sramotno i također obaveza poslodavaca, te ćemo inzistirati na tome. Isto tako ćemo inzistirati da se izrade normativi koji se odnose na dužinu trajanja pregleda i kontrole, koliko dnevno jedan ljekar može pregledati pacijenata a koliko operisati jer smo primijetili da su ljekari preopterećeni i da imaju dosta prekovremenih sati, te da sistem funkcioniše upravo zahvaljujući prekovremenom radu ljekara", kaže dr. Rekić

Traže donošenje tri pravilnika među kojima pravilnik o stimulaciji deficitranih radnih mjesta i deficitarnih specijalizacija, zatim stimulacija za uzimanje tzv. neatraktivnih specijalizacija poput onih iz oblasti patologije a koje su u Unsko-sanskom kantonu deficitarne, te pravilnik o subvencijama na stambene kredite koje bi uzimali mladi ljekari što bi ih na neki način zadržalo u ovom kantonu.

"Sada dolazi na naplatu ono što godinama nije planiramo. Mi nismo zato krivi, upozoravali smo i dalje ćemo upozoravati a oni koji to nisu uzeli u obzir trebaju za to odgovarati. Prema našim računicama u Kantonalnoj bolnici u Bihaću ima 31 posto nemedicinskog kadra a evropski prosijek je 12 posto i to će uništiti ovdašnje zdravstvo. Mi oskudijevamo sa lijekovima upravo zbog toga. Nema novaca da se isplate te bruto plate i uplate doprinosi, nema novca za lijekove niti za higijenska sredstva. Mi često u dežurstvo sa sobom nosimo toalet papir i sapun jer vrlo često ga nema. Nedavno nam je bio pokvaren vešeraj i veš se nije prao a ja ne želim da svoj radni veš nosim kući i perem. Taj nemedicinski kadar ne samo u Kantonalnoj bolnici, već i ostalim zdravstvenim ustanovama u kantonu će pojesti zdravstveni sistem. Ljekara nedostaje, medicinskih sestara nedostaje i to vidimo kroz svakodnevni rad. Politika dosta utječe na sve pa i na zdravstvo. Mogu razumijeti da se mijenjaju ministri i direktori, ali ne mogu prihvatiti da se mijenjaju načelnici odjela. Mi predlažemo pravilnik o tome gdje bi se isključila mogućnost da se smjenjuju načelnici odjela svaki put kada dođe do smijene vlasti. Tu kriteriji treba da budu stručnost, akademsko zvanje u smislu da li je dotična osoba magistar ili doktor nauka, njegova organizaciona rukovodeđa sposobnost, te njegova omiljenost kod kolega. To su kriteriji putem kojih bi došli do dugoročnih riješenja i odjeli bi mogli da nesmetano funkcionišu nevezano s tim ko je na vlasti. Politika se ne treba miješati u najstinije sfere zdravstva, još malo pa će nam određivati kako ćemo plasirati terapiju. Mi to ne prihvatamo i želimo mlade kolege koje dolaze, okrenuti od politike i da svoj karijerni put traže kroz struku a ne politiku. Ovo su visoko stručna zanimanja gdje je potrebno znanje koje treba stalno osviježavati, vještina i sposobnost a to se u dosadašnjim imenovanjima se dezavuiralo i više se potencirala politička podobnost neko sposobnost i vještina", naglasio je dr. Rekić