Društvo psihologa FBiH trenutno intenzivno radi na tome da bude donesen Zakon o psihološkoj djelatnosti FBiH. Usvajanjem ovog Zakona konačno će se zakonski regulisati rad psihologa te će biti omogućena stručna kontrola njihovog rada.
Mogućnost da se pojedinci koji nemaju odgovarajuće kvalifikacije bave psihološkim poslovima bit će sveden na minimum. Smanjit će se rizik nanošenje štete korisnicima psiholoških usluga te narušavanje ugleda psihologije kao struke.
Na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH trebao biti razmatran nacrt ovog Zakona, nakon čega slijedi javna rasprava.
O ovoj temi za Akta.ba su govorili doc. dr. Mitra Mirković Hajdukov, klinički psiholog na UKC Tuzla, prof. dr. Dženana Husremović, potpredsjednica Društva psihologa u FBiH i dr. Remzija Šetić, psiholog.
Mitra Mirković Hajdukov ističe da psihološka djelatnost obuhvata visoko sofisticirane postupke kao što su: planiranje i provođenje dijagnostičkih testiranja, analiziranje i provođenje intervencija za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja, savjetodavni i psihoterapijski rad, te razvoj strategija za unapređenje kvalitete života pojedinaca i društva.
Psiholozi su dominantno zaposleni u javnom sektoru i to u zdravstvu, odgoju i obrazovanju, socijalnoj zaštiti, sigurnosti (policija i vojska) i pravosudnom sistemu (tužilaštva, sudovi, kazneno-popravni zavodi). Psiholozi su posebno traženi u privredi (industrijski psiholozi i HR) te u privatnim zdravstvenim i samostalnim djelatnostima, te posebno u nevladinom sektoru. U ovom trenutku, psiholozi u BiH nisu zadovoljni trenutnim stanjem i svojom pozicijom u društvu.
“Nedostatak zakonske regulative dovodi u pitanje opstojnost psihološke struke jer onemogućava obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita čime se psiholozi ne prepoznaju kao konkurenti na radna mjesta predviđena za stručnu spremu psihologa. To za posljedicu ima da se poslodavci zbog uvjeta konkursa odlučuju zaposliti osobe koje nemaju adekvatnu stručnu spremu, ali ispunjavaju uslove u vidu položenog stručnog ispita i odrađenog pripravničkog staža. Osim toga, ne postoji jasan plan potreba i tržište rada samo diktira pravce prema potrebama u dva sektora, javni i privatni”, pojasnila je.
Zaštita struke
Psiholozi na tržištu rada se tretiraju kao i svi drugi radnici u BiH naglasio je Remzija Šetić.
“Ne postoji jasan plan potreba i tržište rada samo diktira pravce prema potrebama u dva sektora, javni i privatni. Psiholozi su dominantno zaposleni u javnom sektoru i to u zdravstvu, odgoju i obrazovanju, socijalnoj zaštiti, sigurnosti (policija i vojska), pravosudnom sistemu (tužilaštva, sudovi, kazneno-popravni zavodi), te u privatnom sektoru psiholozi se zapošljavaju u privredi (HR odjeli), te sve češće u privatnim zdravstvenim i samostalnim djelatnostima, te posebno u nevladinom sektoru”, pojašnjava Šetić.
Usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa će omogućiti prije svega osiguranje kvaliteta same struke što je osnovni preduslov za prepoznavanje kvalifikacije i rada psihologa izvan naše zemlje.
“Na osnovu ovog Zakona, mi ćemo osigurati da se sve procedure u psihološkoj djelatnosti rade po najvišim standardima struke koje zahtijevaju krovne evropske asocijacije psihologa. Za mene, kao profesora, ovaj Zakon je posebno važan jer će omogućiti našim studentima polaganje pripravničkog staža i priznavanje naše diplome u EuroPsy okvirima”, poručila je Hrustemović.
Usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa od iznimnog značaja za opstanak i prepoznatljivost psihološke struke, u našoj državi ali i u evropskim i svjetskim naučnim i stručnim krugovima.
“Do sada zbog neregulisane djelatnosti rada psihologa, nepostojanja odgovarajuće licence za rad, izdate od strane nadležne komore, naši psiholozi su onemogućeni u aktivnoj participaciji naučno istraživačkom radu na evropskom i svjetskom nivou, te nabavi i konstituisanju psihološkog instrumentarija (testova) prilagođenog jezično i kulturološki građanima BiH”, kazala je i dodala:
“Zakon o djelatnosti psihologa FBiH prije svega uređuje struku, pri tome uvažavajući ostale srodne discipline i ne dovodi u pitanje opstojnost drugih samostalnih srodnih disciplina, nego isključivo doprinosi uređenju struke a sve u cilju pružanja adekvatnih i stručnih i visoko sofisticiranih usluga građanima, privredi i društvu cjelini”.
Zakon o djelatnosti psihologa FBIH reguliše područje rada psihologa, u smislu da uređuju se pravo psihologa na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika njihovih usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, komora psihologa, te nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihologa.
“Zakon definira svrhu obavljanja djelatnosti psihologa, a to je mentalno osnaživanje pojedinaca, grupa i zajednica kao i razvoj njihovih sposobnosti i potencijala, poticanje pozitivnih psihosocijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih usluga stručnog rada u ovoj oblasti, unapređenje zdravlja i kvalitete života korisnika usluga, kao i razvoj i unapređenje organizacija i institucija, te društva u cjelini”, kazao je Šetić.
Važnost zakona za poslodavce
Usvajanje ovog zakona je posebno važno za poslodavce jer će imati dokaz da zapošljavaju osobu koja posjeduje potrebne kvalifikacije. Tako će zaštititi svoje djelovanje.
“Osnivanje Komore i licenciranje rada psihologa garant je osiguranja kvalitete i poslodavci će moći biti sigurni da njihov zaposlenik ili zaposlenica ima potrebne kvalifikacije i edukacije potrebne za obavljanje posla”, poručila je Husremović.
"Ovim zakonom bi se jasno odredilo ko su osobe koje mogu raditi posao psihologa, na koji način a bili bi i sami poslodavci sigurni u stručnost i kvalitet usluge koju psiholozi pružaju, ali također poslodavci bi bili zaštićeni od nesavjesnog rada psihologa koji bi regulisanjem zakonskih okvira nadzirala Psihološka komora”, kazala je Hajdukov.
Mjerni instrumenti se ne mogu nabaviti u BiH
Poslodavcima će ovaj zakon dati mogućnost da precizno odrede djelokrug rada. Također da jasnije mogu pratiti psihološki stručni postupci zasnovani na relevantnim i naučno verificiranim postupcima i metodama za koje očekujemo da trebaju da služe svrsi djelatnosti psihologa.
“Posebno važan momenat je stručni nadzor nad radom psihologa, to do sada nije postojalo, te mogućnost zaštite korisnika usluga psihologa. Dalje, zakon predviđa niz drugih podzakonskih akata koji će regulirati etičke standarde, te sve druge standarde rada psihologa i nama je namjera u budućnosti da izradimo niz standarda rada psihologa u specifičnim područjima”, naglasio je Šetić.
Izuzetno je važno i regulisanje upotrebe psiholoških mjernih instrumenata.
“Trenutno, u BiH se ne mogu kupiti ili nabaviti na bilo koji način mjerni instrumenti. Mi to poručujemo iz Hrvatske i Srbije, problem nastaje neovlaštenom i nelegalnom primjenom testova koji su zaštićeni. Npr. Kopiranje testova je strogo zabranjeno svuda u svijetu. Izdavači su nas stavili na crne liste zbog kopiranja i neovlaštene upotrebe. Mi moramo pod hitno regulirati tu oblast i početi raditi norme za testove na bosanskohercegovačkoj populaciji”, poručio je Šetić.
Zakon neophodan za daljnji rad
Psiholozima u FBiH je za dalji rad neophodan zakonom regulisan način obavljanja psihološke djelatnosti u svim segmentima.
Mitra Mirković Hajdukov pojašnjava da to podrazumijeva: regulisanje registrovanja privatne psihološke prakse, uspostavu jedinstvenog registra privatne prakse, i jedinstven stručni nadzor koji će adekvatno urediti psihološku djelatnost, psiholozima dati neophodnu sigurnost, pravo na rad, stručno i akademsko usavršavanje a što je najvažnije, korisnicima omogućiti dobijanje adekvatnih stručnih visokosofisticiranih psiholoških usluga, pomoći i podrške.
U Društvu psihologa FBiH očekuju usvajanje zakona jer su sve političke partije pokazale visoku spremnost i zainteresiranost da se Zakon usvoji.
“Svjesni su da je ovo područje neuređeno, svi su imali priliku da se uvjere u štetnost neuređenog sistema, gdje svako može da se predstavlja kako želi i provodi postupke koje nisu od interesa pojedinca niti zajednice. Psiholozi imaju jednu ključnu misiju, a to je očuvanje dobrobiti čovjeka. Mi kao struka potpuno svjesni štetnosti ovakve trenutne situacije, želimo da reguliramo naš rad i da građanima BiH ponudimo najkvalitetnije naše usluge koje će očuvati dobrobit pojedinca i zajednice”, poručio je Remzija Šetić.
E.O.
