U Hercegovini je trenutačno oko 300 hektara zemlje sa zasadima masline. Maslinarstvo je u tom dijelu naše zemlje u ekspanziji, te će nedavno i zvanično otvoreni Centar za maslinarstvo Grada Mostara uveliko doprinijeti kvalitetnijem pristupu u uzgoju tom kulturom budući da će, osim istraživačke, imati i edukacijsku funkciju.
Centar, smješten u mjestu Buna pokraj Mostara, ima moderno opremljen laboratorij i meteorološku postaju. Plan je pružiti maslinarima mnoštvo usluga i informacija. Zasadili su i ogledni maslinik s oko 20 sorti što će maslinarima dobro doći za formiranje vlastitih nasada.
„Zasadili smo španskih, grčkih, talijanskih, domaćih kultivara. Po brzini rasta i opaženim rezultatima prirasta, pokazale su nam se kao najbolje sorte koroneiki - grčka maslina koja se odavno sadi“, objašnjava Bojan Spasojević, voditelj Centra za maslinarstvo.
Sve je to rezultat prekogranične suradnje i regionalnog IPA projekta kako bi se jačalo maslinarstvo na ovim prostorima. Poznato je već da je hercegovačko maslinovo ulje visoke kvalitete, no bavljenje maslinarstvom u Hercegovini staro je više od tisuću godina
„Mi sada praktično vraćamo to maslinarstvo ponovo na ova područja i vidimo da da ljudi ponovo uzgajaju masline - zato što se pokazalo da masline s ovog područja, praktično iste sorte kao i u okruženju, pokazuju bolja svojstva, ljekovitija svojstva maslinovog ulja“, ističe Ramiz Zaimović, predstavnik tvrtke Agroherc organik.
Zato je, uz ostalo, i utemeljen Centar za maslinarstvo te se intenzivno radilo na projektu koji uz našu zemlju obuhvaća Hrvatsku i Crnu Goru. Projekt je realiziran i uz pomoć Gospodarske komore FBiH.
„Ono što smo mi pokušali putem ovog projekta jeste zadržati naše autohtone sorte maslina na području Hercegovine, ali uvesti i neke nove, a sve s ciljem kako bi se utvrdilo koje su najpogodnije za naše područje, te u konačnici dobiti najkvalitetnije ulje“, kaže Mia Glamuzina, direktorica Ekonomsko-pravnog sektora Gospodarske komore FBiH.
Ipak, za ozbiljnu maslinarsku priču predstoji mnogo posla. Maslinari od Centra očekuju pomoć, posebice kada je riječ o novim tehnologijama i educiranju maslinara. Vrlo važan segment je i zaštite porijekla, odnosno izvornosti, ali i komercijalizacija maslinova ulja čime se intenzivno bavi i Hercegovačka udruga maslinara.
„Vi sada ako hoćete da kupite ovo kvalitetno hercegovačko maslinovo ulje, nema ga na tržištu. Vi možete obići sve prodavnice u BiH, Hrvatskoj, u svijetu. Gdje možete na policama kupiti maslinovo ulje iz Hercegovine? Nema ga, a mi stalno pričamo da je dobro. Ljudi su na nivou - imam ja kući nešto maslina, pa ja to preradim - ali nemamo zvanični brend“, napominje Zaimović.
Ulje na policama trgovina zaokružio bi i uozbiljilo ovu maslinarsku priču. Maslinari s tim u vezi očekuju pomoć i Centra za čiju je izgradnju kroz IPA projekt uloženo oko 530 tisuća maraka zahvaljujući sredstavima Europske unije. Grad Mostar je financirao dodatne radove, poput izgradnje bušotina i vodonatapnog sustava. Ključnu ulogu imao je i kod umrežavanja ovdašnjih maslinara.
