Šta koči osnivanje regionalne berze između bivših jugoslovenskih republika?

Na pitanje u šta bi prije uložio u dolar ili euro, osnivač i predsjednik Delta Holdinga Miroslav Mišković iznio je zanimljivo zapažanje da on u budućnosti ne bi ulagao ni u jedno ni u drugo, već u nešto treće. Ulagao bi, kaže, u akcije.

Time je bar djelimično "oživio" nekadašnju ideju o formiranju regionalne berze između bivših jugoslovenskih republika.

"Mnogi ljudi koji imaju novac kupuju nekretnine i oni su odigrali najbolje što može u posljednjih 20, 30 godina i zaštitili vrijednost novca. Sada bivša Jugoslavija mora da uloži u berzu, jer bi uz dobru propagandu i marketing mogli da trguju akcijama, malo da zaboravimo stanove", rekao je Mišković.

Inače, u regionu, pored Beogradske berze, posluju Ljubljanska, Zagrebačka, Banjalučka, Sarajevska i Makedonska.

Prema pisanju Bloomberg Adria, Ljubljanska i Beogradska berza prošle godine su imale čak za sto, odnosno 145,9 mil EUR manji promet nego godinu prije.

Stručnjaci, piše Bloomberg Adria, kažu da je razlog taj što nije bilo vanrednih događaja poput ratova ili pandemija.

Portal navodi i da berze u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Banjaluci i Skoplju prošle godine imale ukupan promet od čak 1,743 mlrd EUR, pri čemu je bio najveći na banjalučkoj berzi od 538,4 mil EUR, zatim slijedi zagrebačka berza s 371,8 mil EUR, onda i ljubljanska sa 330 mil EUR.

U 2022. godini, na svim berzama u Adria regionu, ostvaren je promet veći za 50 mil EUR nego godinu dana prije, ukupno 1,804 mil EUR.

I ranijih godina pojavljivala se ideja o tome, a sagovornici Euronews Srbija poručuju da je to dobra ideja, i dok broker Nenad Gujaničić smatra da je ipak pomalo "utopijska", ekonomista Aleksandar Stevanović poručuje da bi zakonski to trebalo uraditi tako da ta berza ima nacionalni tretman u svim zemljama.

"To je lijepa ideja, ali je prilično utopijskog karaktera. Izuzetno je teško obezbijediti politički i svaki drugi okvir za nesmetani razvoj svakog pojedinačnog tržišta, a da ne pričamo o nekom regionalnom spajanju. Dakle, moglo bi da se desi, ali neophodan je veliki broj preduslova da se ispuni i to trenutno nije nimalo realistično", navodi Gujaničić za Euronews Srbija.

Prema njegovim riječima, najveća kočnica za razvoj pojedinačnih tržišta jeste nepostojanje političke volje za njihov razvoj.

"Kada bismo imali mala i efikasna pojedinačna tržišta, lako bi se našao zajednički imenitelj u vidu neke regionalne berze. Sva kompleksna pitanja poput različitih regulativa lako bi se riješila kada bi postojao navedeni zajednički cilj, ali jasno je da ga nema i teško da će ga u skorije vrijeme biti", objašnjava Gujaničić.

Stevanović kaže da ne bi bilo loše da se takva berza oformi, jer "kad saberete malo, dobijete malo više i ima veću šansu da da neki zamajac.

"Dakle, sigurno ne bi bilo rđavo da se tako nešto napravi.... U ovom momentu sve nacionalne berze su se svele na jedan nivo koji je prilično žalostan. Kada je riječ o obimima prometa, to je zanemarljivo. I to nije slučaj samo sa našom berzom, tako je i sa podgoričkom, skopskom i još nekim berzama u regionu. Dakle, promet je nizak i te berze kao institucije bukvalno su u fazi odumiranja kod nas", kaže Stevanović za Euronews Srbija.

I Gujaničić potvrđuje da je prošla godina bila veoma loša za Beogradsku berzu.

Kako navodi, Beogradska berza je prošle godine imala najmanji promet akcija od njenog reosnivanja. Promet je bio manji za čak 40% u odnosu na godinu pandemije koja je bila prilično loša.

"Ova situacija je posljedica višegodišnjeg egzodusa investitora i kompanija sa ovog tržišta", kaže i dodaje da se prošle godine najviše trgovalo akcijama NIS-a, Dunav osiguranja, Metalca, Aerodroma Nikola Tesla te da na tržištu, kako navodi, postoji izuzetno mali broj investicionih alternativa.

Dodaje da je naša berza prilično nerazvijena i "opterećena lošim iskustvima iz prošlosti koju su obilježile brojne korporativne afere i slaba zaštita prava manjinskih akcionara".

"Izuzetno mali broj domaćih građana trguje i nažalost po našu privredu mnogo više njih kupuje akcije inostranh kompanija na stranim berzama", objašnjava Gujaničić.

Stevanović poručuje da bi velike firme mogle prve da "povuku nogu" i odluče da učestvuju na berzi, prenosi Euronews.