Kako rast cijena kafe ugrožava opstanak malih prerađivača u BiH

Rast cijena kafe, zajedno s neodrživim poslovnim modelom prerađivača u Bosni i Hercegovini i širem regionu, utječe na sve kanale prodaje kafe, prijeteći čak i opstanku, naročito manjih prerađivača u zemlji.

Prerađivači se nadaju stabilizaciji cijena, a analitičari Bloomberg Adrije smatraju da je, iako su izazovi i dalje prisutni, najgore prošlo za industriju kafe, piše Bloomberg Adria.

"Cijene kafe se određuju pod utjecajem mnogih faktora, uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškovi proizvodnje, radne snage i transporta također igraju značajnu ulogu u određivanju cijena kafe", objašnjava Mitar Samardžija, generalni direktor tvrtke "Bom Impex" iz Banje Luke.

Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije koronavirusa do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

"Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je utjecala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan utjecaj na cijene", kaže Samardžija za Bloomberg Adriju.

Potom su uslijedili ratovi u Ukrajini, zatim u Gazi – gdje je jak utjecaj na tržište imao i problem prolaska brodova kroz Suecki kanal – kašnjenje isporuka, te ruta transporata koja se povećala za oko 10.000 km, što je između ostalog, utjecalo na cijenu transporta i osiguranja.

Izvor: Bom Impeks Omcafe 

Vijetnam, najveći svjetski uzgajivač vrste robusta -  koja se koristi u instant kafi i espressu, drugi je najveći proizvođač kafe na svijetu, odmah iza Brazila, koji je svakako najveći svjetski uzgajivač sorte arabika.

"Berzanske špekulacije također imaju znatan utjecaj. Trgovci i investitori anticipirajući moguće buduće poremećaje u ponudi i potražnji, podižu cijene (samo u ovoj godini oko 10 posto) u očekivanju nastavka trenda rasta. Upravo zbog ovoga proizvođači iz Vijetnama su masovno otkazivali ugovore, prodajući kafu drugim kupcima po znatno višim cijenama", navodi on.

Svi ovi faktori, kao i neodrživost poslovnog modela prerađivača u zemlji i okruženju, dovest će do neminovnog rasta cijena i to u svim kanalima prodaje BiH, a sam opstanak, naročito manjih prerađivača, bit će doveden u pitanje, zaključuje Samardžija.

Cijene kafe, ključne sirovine za prerađivače kafe, znatno su porasle u 2021. godini.

Arabika je imala prosječno povećanje cijene od 51,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je robusta porasla za 37,3 posto.

Prema analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije, predviđanja vodećih banaka sugerišu da znatno niže cijene kafe nisu vjerovatne u budućnosti.

U 2023. godini, tržišta su konačno donijela olakšanje za potrošače arabike s prosječnim cijenama koje su bile 19,6 posto niže u odnosu na prethodnu godinu.

Nasuprot tome, cijene robuste nastavile su rasti sa skokom od 18,3 posto u odnosu na 2022. godinu.

Ethem Numić, direktor strateškog marketinga i razvoja AS Holdinga, nada se stabilizaciji cijena kafe u narednim mjesecima, te očekuje da cijela situacija na tržištu neće biti dugotrajna.

"Nezahvalno je davati prognoze za duži period, ali u sljedećem kvartalu cijene Zlatne džezve neće se povećavati", kaže Numić za Bloomberg Adriju.

 Vispak Zlatna džezva 

Očekivanja analitičara BBA

Kad pogledamo Adria region, Hrvatsko tržište doživjelo je najveće fluktuacije, ali je također doživjelo najbrži oporavak u 2021. godini s rastom od 13 posto.

Sva ostala tržišta imala su negativne stope rasta u 2020. godini i postupno su se oporavila – Bosna i Hercegovina te Srbija, s padom prodaje od sedam posto u 2020. godini, nadoknađenim rastom u sljedećoj godini od sedam posto, odnosno pet posto.

Najbrže rastuće tržište bila je Slovenija, a zatim Srbija s povećanjem od 5 posto u 2021. godini na 17 posto u 2022. godini. Hrvatska je postigla istu stopu rasta kao i Srbija u 2022. godini.

Prosječne cijene arabike i robuste razlikovale su se u 2023. godini, pri čemu su cijene arabike smanjene za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene robuste povećane za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ni 2024. godina nije započela pozitivno za prerađivače kafe - prosječna cijena arabike sada je 10 posto viša od prosjeka za cijelu 2023. godinu, dok je za isti period prosječna cijena robuste viša 30 posto.

"Gledajući predviđanja velikih banaka, vidimo konsenzus koji sugeriše da se znatno niže cijene kafe ne mogu očekivati u budućnosti. S očekivanim stabilizacijama troškova nabavke i potpunim efektima dogovorenih prodajnih cijena koji će se osjetiti u 2024. godini, očekujemo da će prerađivači kafe povratiti neke od izgubljenih marži u posljednje 2-3 godine", navodi se u analizi.