Građani prijavljivali primanje mita, a danas prijavljuju zloupotrebe službenog položaja

Preko hiljadu i 300 građana, svjedoka i žrtava korupcije zatražilo je pravnu pomoć Transparency internationala u prošloj godini. Najviše prigovora odnosilo se na državnu upravu i pravosuđe, uglavnom u vezi zapošljavanja. Ipak, konstantni problem je kršenje zakona o slobodi pristupa informacijama, ali i loši trendovi kada su u pitanju ljudska prava i zakonodavstvo.

Trendovi su se promijenili. Ranije su građani prijavljivali primanje mita od strane ljekara i policajaca, danas, sve više prijavljuju zloupotrebe službenog položaja, pa i od strane nosilaca pravosudnih funkcija, kao i kršenje zakona od strane policijskih organa, istakli su Transparency internationalu.

To smatraju posebno spornim jer bi upravo prijavljene institucije trebale voditi borbu protiv korupcije.

U preko 300 postupaka u prošloj godini našao se i predmet protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića koji je većinu predmeta dodijelio mimo sistema automatskog upravljanja TCMS-a, zbog čega je svojevremeno smijenjena njegova prethodnica na ovoj funkciji Gordana Tadić.

“Glavni tužilac Milanko Kajganić vršio presignaciju predemta, od 1400 i nešto zaprimljenih predmeta u 2022.godini, izvršeno je duplo više presignacija”, kazala je Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne podrške TI BiH.

Pet zakona o sukobu interesa

U BiH postoji pet zakona o sukobu interesa, različite su primjene, nadležnosti, ali je problem nespojivosti funkcija isti.

Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je, nakon insistiranja iz Brisela, prvi rezultati očekuju se za 6 mjeseci.

“Do sada na nivou BIH uočili smo neku sporost komisije kod donošenja odluka. Nerijetko se nakon podnošenja incijative o sukobu interesa dešavalo da prođe i godinu dvije dana dok se ne donose odluka u tom predmetu”, kazao je Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći.

Siva je to zona u kojoj plivaju mnogi vršioci dužnosti direktora, ali i funkcioneri sa podebljim imovinskim kartonom. Evropa jeste spustila kriterijume zbog mogućih uticaja sa strane na Bih, ali neka ponašanja ne smiju se normalizovati:

“Kršenje zakona pokriti time što ćete donijeti novi zakon koji će to praktično legalizovati,a da ne govorim o svim zakonima o građanskim slobodama, gdje se vrši sve veća kontrola i gušenje slobode misli i govora, a sve dok nam je poštovanje slobode medija i civilnog društva jedan od ključnih prioriteta”, ističe Ivana Korajlić, direktorica TI BiH.

Prioritet mora biti i zaštita zviždača, u 2023. godini bilo ih je 40, ali je daleko manje osoba dobilo status zaštićenih prijavilaca korupcije, što smatraju u Transparenciju govori o nepovjerenju u sistem.