U ljeto 2022. godine u Sarajevu je postavljen prvi pametni reciklomat u Bosni i Hercegovini. Od tada pa sve do danas raste broj građana koji žele na ovaj način očistiti grad u kojem žive.
Tako je putem superpametnih reciklomata na javnim površinama tokom 2023. godine reciklirano 373.152 ambalaže, dok je u reciklomatima u školskim ustanovama ubačeno 105.912 ambalažnih jedinica.
"Za 2024. godinu već imamo 161.319 ambalažnih jedinca, od toga u mjesecu martu reciklirano je 68.594 ambalaža", kazali su iz firme Eko grad d.o.o. za Akta.ba.
Statističkom rastu recikliranja svakako su doprinijeli i brojni benefiti koje građani dobijaju, poput karte za Pionirsku dolinu, Vrelo Bosne, kartu za Gras, parking druge zone, te mogućnost donacije humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba.
"Građani su kroz projekat reciklomata donirali za Pomozi.ba u 2023. godini 232.562 ambalažne jedinice, vrednovanje jedne boce je 0.05 KM", kazali su nam iz Eko grada.
Napominju da je donaciju za Pomozi.ba uvijek moguće realizovati, s obzirom da Intesa banka donira za svaku bocu 0.05 KM, dok je kampanja "Recikliranjem do Ultra kredita" s BH Telecomom završena.
"Kampanja s BH Telecomom trajala je mjesec dana, BH Telecom je odredio sredstva za kampanju koja su potrošena i koja su defiisana Ugovorom. Građani su uspješno nadopunjavali svoje brojeve dokad je bilo sredstava. Kao što se može vidjeti po objavama izdato je obavještenje o kraju kampanje na zvaničnoj stranici BH Telecoma", istakli su.
Zašto ne rade reciklomati?
Ipak, iako je odziv građana veliki, u posljednje vrijeme je sve više onih koji nisu zadovoljni radom reciklomata, dugotrajnim procesom sortiranja, prepoznanjem flaša, rijetkim pražnjenjem, čestim kvarovima, ali i nemogućnošću da dobiju neku od ponuđenih "nagrada".
"Što je nekome smeće, drugome je blago. Od svih stvari koje se mogu reciklirati najviše mrzim bacati staklo. Sakupila ja 17-18 flaša i odnijela u reciklažno dvorište RAD-a. Kažu može se dati Pomozi.ba. Uputstvo je jednostavno. Postupila po uputstvu. Sačekala da se upali zeleno svjetlo za narednu flašu. Ubacila narednu i skontam da nije otkucao prvu. Sam proces prepoznavanja i valjda sortiranja baš dugo traje. Pored toga od 17-18 flaša otkucao je samo 6. Jednu trećinu. U slučaju ovog aparata ne može biti da su djeca ubacivsla kamenje i grsnje što je najčešće obrazloženje tog lošeg rada. Dvorište je u okviru firme. Žene u drugoj grupi prijavljuju da reciklomati znaju ne otkucati ni jedan predmet, podvesti staklo pod plastiku i obratno. I nijee to jednokratna stvar. Ta situacija traje i traje. Djeca se odluče odnijeti plastične flaše pa hem ne otkuca, a i kad otkuca ispostavi se da ne mogu dobiti karti za Pionirsku, dopunu za BH telecom ili drugu vrstu nagrade za reciklažu. Šta djeca nauče iz toga? Da se ne isplati tratiti vrijeme na to. Pored toga ja ne mogu vidjeti reciklomat kome se može prići autom (osim tog u RAD-u). Neko da bi odnio na reciklažu baš mora uprtiti vreću flaša ili konzervi i odnijeti do aparata. U svakodnevnoj žurbi malo kome će ta ideja izgledati privlačno. Zašto kod nas svaki projekat mora završiti kao sprdnja. Ovdje se svi trude da izokrenu bilo šta što je dugoročno potrebno postaviti. Zašto?!", mišljenje je jedne građanke.
U takvim situacijag građani koji su namjeravali propisno odložiti ambalažni otpad prinuđeni su kese sa plastičnom ambalažom ostaviti pored reciklomata ili vratiti kući.
Nadležni iz Eko grada nam kažu da do zastoja u radu dolazi najviše zbog zloupotrebe rukovanja reciklomatima, na način da se ne poštuju uputstva korištenja.
Ekipe zadužene za pražnjenje reciklomata, tj njihovo mehaničko i softversko održavanje nerijetko nailaze na problem obustave njihovog rada izazvanim zloupotrebom korištenja od strane pojedinaca koji reciklomat koriste kao otpadni kontejner, te u njega odlažu nepredviđen otpad.
Otpad u reciklomatu - kukuruz, drva, četkice za zube...
"Iako je odziv građana pozitivan, nažalost postoje građani koji narušavaju rad reciklomata i očigledno nije mali broj takvih. Eko grad je već davao u medije tekst, fotografije šta sve nesavjesni građani ubacuju u reciklomate i samim tim štete radu senzora koji su jako osjetljivi".
Za nastavak projekta neophodnim smatraju promjenu svijesti ljudi.
"Potrebno da ljudi shvate da u reciklomate ne mogu bacati plastičnu kesu, novine, plastiku, jer tome nije mjesto na traci recikomata. Sve navedeno blokira senzore i ne postoji mogućnost ispravnog recikliranja, te uzimanja nagrada", ističu.
Ko je zadužen za pražnjenje
Reciklomate prazni KJKP RAD, koji je strateški partner projekta reciklomata u Sarajevu i prazne ih svaki dan.
"Imamo sistem u kojem vidimo popunjenost reciklomata, te isti proslijedimo komunalnom preduzeću", dodaju.
Iako je sve je više onih koji polako gube povjerenje u projekat, u Eko gradu vjeruju da će projekat reciklomata još rasti zbog brojnih upita koje dobijaju.
"Trenutno radimo na tome da postavimo prvi superpametni reciklomat u Banjoj Luci. U planu nam je da projekat reciklomata proširimo u ostale gradove Bosne i Hercegovine, ali i van granica naše države. U mjesecu junu 2023. izvezli smo prvi reciklomat za hranjenje životinja koji radi na solarni pogoton u Kotor, a u januaru 2024. izvezeno je 5 reciklomata za hranje životinja i 2 Superpametna reciklomata u Podgoricu", kazali su nam.
Pobjednik tendera od 100.000 KM
Podsjetimo, firma Eko grad d.o.o. Sarajevo je osnovana 2020. godine kao društveno odgovorna kompanija nastala na ideji ekologije i zaštite životne sredine.
Prvi su predstavili projekat pametnih reciklomata u BiH, nakon što su 2022. godine pobijedili na tenderu Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS vrijednom oko 100.000 KM za isporuku i postavljanje automata za recikliranje-reciklomata.
Da je projekat i više nego profitabilan pokazuje podatak da je Eko grad d.o.o. 2022. godine imao prihod od oko 310.000 KM, da bi protekle godine ostvario rapidan rast i prihodovao 2,1 milion KM, te prijavio dobit od 190.446 KM.
Ipak, kako su nam kazali, firma Eko grad d.o.o nema samo reciklomate u svojoj ponudi. Generalni su zastupnih Menzi Muck – Pauk bager višenamjenskih mašina i opreme, kao i širokog spektra komunalne opreme.
S.B.
