Počelo čišćenje

Lakše se diše u Zenici bez Koksare, ali gdje će disati radnici koji su ostali bez posla?

30.04.2024. 07:37 / Izvor: N1
koksara

Foto: N1

Gašenje pogona Koksare u Zenici već je urodilo plodom.

Gašenje pogona Koksare u Zenici već je urodilo plodom. Čist zrak diše se u gradu koji je dugo godina nosio neslavni epitet najzagađenijeg. Aktivisti poručuju, tek se počelo s čišćenjem.

Konačno se lakše diše u Zenici, barem ako je vjerovati zvaničnim mjerenjima kvaliteta vazduha. Stići od najzagađenijeg do jednog od najčistijih gradova bio je dug i naporan put. Toliko dug da su Zeničani zaživjeli sa zagađenim, pa čist vazduh ne primjećuju.

"Ja baš ne dišem lakše, zato što sam pušač, pa zato ne osjetim, ali ljepše je u svakom slučaju nego što je ranije bilo", primjećuje jedan od anketiranih.

"Ma nisu, oko Mitala su veći uzročnici", dodaju drugi,

"Bilo je zagađenije, sad je puno drugačije, kako se Koksara ugasila, biće još bolje", nadaju se treći.

Naročito imajući u vidu da je Koksara uzrokovala 80% problema sa okolišem, što je svojevremeno potvrdio i direktor kompanije Arcelor Mital Zenica. Svjesno je toga i 206 radnika, koji su radili u ovoj Starici, a koji bi mogli prodisati u drugim državama.

"Svi radnici koji su imali ugovor za stalno biće preraspoređeni u druge pogone, isto CV od svih radnika poslan je u Njemačku, Francusku i Poljsku, da se razmotri da li neko od tih radnika treba istim, ako neko od njih prođe, razgovaraće se, između tog radnika i uprave je da se napravi ugovor. Koksara je najviše doprinijela tome što se tiče čistoće zraka, nekada je znalo biti do 200 puta više zagađenosti", istakao je za N1 Rešid Fatić, iz Sindikata Arcelormittala Zenica.

Ali posao nije završen. Tek sada bi trebalo zavrnuti rukave, pa prečistiti otpadne vode, uraditi remedijaciju tla, i pozabaviti se ostalim zagađivačima, koji su nepravedno stavljeni po strani, dok se rješavao problem Koksare.

TAGOVI:

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti