Vlada nudi stipendije, firme nude stipendije – fali građevinara i metalskih radnika

Deficitarna zanimanja i nedostatak radne snage problem su cijele Evrope. No, čini se da je taj problem naročito izražen u našoj državi. Iako ministarstva daju i stipendije za učenike koji upišu neko od deficitarnih zanimanja, učionice su prazne. Učenika je sve manje, a i oni koji završe, primjenu znanja - tačnije posao, traže van granica Bosne i Hercegovine.

Ervin Joldić učenik je Mješovite srednje građevinsko-geodetske škole u Tuzli. On je budući keramičar, koji se iskreno nada da će zahvaljujući svom zanatu i radu moći život nastaviti u Bosni i Hercegovini, te da neće biti prinuđen, kao hiljade drugih, egzistenciju tražiti u Evropi.

"U ovoj školi imamo i praktične radove. I želio bih da podstaknem svu omladinu da upišu ovu školu i da upisuju zanate, jer je zanat sada najbolje struka", kazao je ovaj učenik Građevinsko-geodetske škole u Tuzli.

Zidar-fasader-izolater, tesar, armirač, keramičar, moler, izolater ovojnice objekta su deficitarna zanimanja i smjerovi koje će budući učenici moći upisivati u narednoj školskoj godini u Građevinsko-geodetskoj školi u Tuzli. Svako od ovih zanimanja veoma je traženo na tržištu rada, a u ovoj školi, osim stipendija Vlade TK-a, nude se i stipendije privrednih subjekata, koji žele pomoći da se ovi zanati održe.

"Naredne školske godine praktična nastava će se obavljati u privrednim subjektima, gdje će učenici imati još jedan vid nadoknade - firme će plaćati praktičnu nastavu učenicima na njihovim gradilištima", ističe Kadrija Ibišević, direktor Građevinsko-geodetske škole u Tuzli

Sekretarka u Ministarstvu obrazovanja i nauke TK-a Arnela Topuzović navela je kako će i ove godine biti utvrđena lista deficitarnih zanimanja te da će biti ponuđeno stipendiranje za učenike koji upišu deficitarno zanimanje:

"To će se desiti sve nekada poslije početka školske godine, kada buu mogli obezbijediti dokumentaciju za učešće na tim konkursima, odnosno kada se već upišu i započnu sa školovanjem".

Odlazak radno sposobnog stanovništva je društveni problem, na čijem uklanjaju se mora sistemski raditi. Način školovanja učenika u Građevinskoj školi u Tuzli pozitivan je primjer, no ono što je ključ za ostanak radnika u našoj državi su uslovi koje poslodavac nudi.

"Do prije tri-četiri godine taj procenat onih koji su ostajali ovdje je bio toliko minimalan - da li je to 1 ili 2 procenta. Mislim da se mijenja situacija i da se oni raspituju i o firmama i kakve su plate", dodaje Ibišević.

Prema izvještaju iz aprila, na evidenciji Službe za zapošljavanje TK-a nalaze se 61.204 osobe, od čega je najveći broj nekvalificiranih radnika, više od 21 hiljade. Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, s fokusom na zanimanja iz oblasti građevinarstva ili metalske industrije, najbrojniji su zidari, kojih na evidenciji ima 244. Ekonomisti navode da broj nezaposlenih ne prikazuje pravo stanje, te da je potrebno uraditi reforme Zavoda za zapošljavanje da bismo imali pravu sliku o broju nezaposlenih.

"Procjena je da otprilike od ukupnog broja nezaposlenih koji se vode na evidencijama zavoda za zapošljavanje - možda je nekih 20-30 posto. Ostali vjerovatno rade ili ne žele tražiti posao. Zašto su ti ljudi na zavodima? Kako bi ostvarili zdravstveno osiguranje", tvrdi ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Radno sposobno stanovništvo odlazi iz Bosne i Hercegovine da bi u zemljama Zapadne Evrope svojim trudom i radom mogli osigurati za sebe i svoje porodice normalne životne uslove. To je problem koji se sistemski mora rješavati i u koji se moraju uključiti svi nivoi vlasti. Ako se na tom pitanju ne bude dovoljno radilo, postat ćemo društvo staraca, u kojem će priliku za zaposlenje imati penzioneri, jer će naši mladi svoje životi zasnivati van granica naše domovine.