Građani milijardama napunili državnu kasu, zauzvrat nisu dobili ništa

Od 1. januara do 31. maja ove godine Poreska uprava RS, Poreska uprava FBiH i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na račun javnih prihoda i ubiranjem poreza prihodovale su 9,441 milijardu KM, što je u odnosu na isti period 2023. više za čak 980 miliona maraka.

Ali, uprkos ovako rekordnim prihodima, kojima se hvale pomenute institucije, građani BiH, preko čijih leđa je novac i prikupljen, nisu vidjeli gotovo nikakvu korist jer im se država nije odužila na adekvatan način u vidu raznih projekata ili pomoći, već su od nje dobili samo još veći teret na svoje novčanike, izražen u vidu stalnih poskupljenja životnih potreba.

Od tri institucije najviše je zaradila UIO BiH, koja je po osnovu indirektnih poreza (PDV, razne vrste akciza, carine, putarine, ostali prihodi i takse), zaključno sa 31. majem, prihodovala 4,497 milijardi KM, što je 407 miliona KM više nego 2023.

Što se tiče poreskih uprava entiteta, koje prikupljaju poreze po direktnom osnovu, a to se odnosi na poreze na dobit, dohodak, te doprinose za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, Poreska uprava Republike Srpske prikupila je 1,723 milijarde KM, ili 244,5 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

I FBiH je po uplati javnih prihoda premašila prošlu godinu pa je od januara od kraja maja 2024. prikupljeno 3,309 milijardi KM, ili 278,56 miliona KM više.

Sve ove brojke direktan su uticaj inflacije, odnosno povećanja cijena finalnih proizvoda i usluga, za koje su građani primorani izdvajati sve više novca, smatra ekonomista Admir Čavalić.

"Usudio bih se da dodam da je to možda čak i usljed energetske krize. Takođe, naravno da je dio novca koji koristimo za potrošnju stigao iz dijaspore, koja je i dalje jedan od naših najznačajnijih faktora finansijske stabilnosti", kazao je Čavalić.

A dok se od građana iz dana u dan traži da plaćaju sve više i više, uzeti novac im se ne vraća kao usluga, već se obrće na drugom mjestu.

"Novac je iskorišćen za tekuću budžetsku potrošnju. Ono što se može primijetiti na bazi procjene entitetskih budžeta jeste da nije bilo nekih značajnijih infrastrukturnih razvojnih projekata koji bi se vezali za dodatna finansijska sredstva.

Dakle, novac se koristi onda kada nedostaje određenih finansijskih sredstava kako bi se ispunile redovne tekuće budžetske obaveze", pojašnjava Čavalić.

Upravo zbog činjenice da ne postoji jasno definisano gdje prikupljena sredstva treba da se koriste, građani su ostavljeni na milost i nemilost, čekajući da vide da li će se nadležni smilovati da im vrate dio njihovog novca.

"Ne odgovara se za potrošeni novac poreznih obveznika i to nije dobro i demotiviše porezne obveznike da budu aktivni sudionici formalne ekonomije i više ih motiviše da idu u sivu ekonomiju", navodi Čavalić.

Da građani BiH ne vide nikakav napredak dok se vrte milijarde uvjeren je i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara.

"Mi ne vidimo da nam je ništa bolje, već samo da nam je skuplji život i da je kvaliteta življenja u BiH sve lošija i lošija, po pitanju obrazovanja, zdravstva…", kaže Bago, dodajući da bi upravo zdravstvo i obrazovanje građana trebalo da budu ključni ciljevi svake države.

"Mi očekujemo da se prije svega tu uloži novac pa da se radi prema poduzetnicima. Nažalost, to ne vidimo, nema puno primjera kojima se možemo pohvaliti", zaključio je Bago za "Nezavisne novine".