Plastenička proizvodnja povrća i cvijeća

Prvi u Brčkom podigli staklenik, a pod plastenicima je 2.000 kvadrata

24.06.2024. 11:57 / Izvor: Agroklub
plastenici

Bave se proizvodnjom paradajza, paprike, krastavca, salate, špinata ostali su vjerni starim dobrim hibridima paradajza.

Senka Milić - Zec iz Brezovog Polja nadomak Brčkog jedna je od rijetkih žena u plasteničkoj proizvodnji povrća i cvijeća. Ovim vidom proizvodnje počela se baviti, sad već davne, 2000-te godine kada su mnogi imali proizvodnju povrća samo na otvorenom polju. Tada je proizvodnja u zatvorenom prostoru, plasteniku ili stakleniku, još uvijek bila velika nepoznanica širom Bosne, osim možda u Hercegovini, ali bio je to sami početak nove tehnologije uzgoja za naše podneblje.

Proizvodnjom povrća i cvijeća se bavi, dakle 24 godine, kada se tek učilo i sticalo znanje za nove metode uzgoja. Posjećivali su brojna stručna predavanja i edukacije iz ove oblasti, a najčešće ih je u tom periodu držao prof. dr Vojo Trkulja, usko specijalizovan iz oblasti zaštite bilja.

Prvi podigli staklenik

Senka kao i njen suprug Ostoja nisu propuštali niti jedno predavanje, bili su u najboljoj snazi i želji da nauče nešto novo i da uspiju. Uspjeli su. Ostoja je bio više u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji dok je Senka bila u povrtarskoj.

U početku, kao što to obično biva, pokrenuli su plasteničku proizvodnju samo na 100 m2, a kasnije kako je Senkino iskustvo raslo i sticale se vještine proširivali su proizvodnju, ne samo u plastenicima već i staklenicima.

Prvi su Brčkom koji su podigli staklenik i to zahvaljujući vrijednim rukama Ostoje. Trenutno imaju 400 m2 pod staklenikom i oko 2.000 m2 pod plastenikom. Vlada Brčko Distrikta od samog početka postiče ovaj vid proizvodnje sve više i više, tako da su zadovoljni sa te strane.

Bave se proizvodnjom paradajza, paprike, krastavca, salate, špinata ostali su vjerni starim dobrim hibridima paradajza kao što su Optima i Big Beef, ali uvode i neke nove kao što je Pink Gusto, krastavac Monolit itd. Ubrzo su, nakon prakse krenuli sami da proizvode rasad hibrida povrća za svoje potrebe, ali i za prodaju.

Berba uveliko traje

Par godina u nazad ne šire proizvodnju jer stare i snaga posustaje, imaju svoje stare kupce i plasman robe nije upitan. Ranijih godina su imali i sezonske radnike, ali njih je sve teže naći pa proizvode onoliko koliko ona i suprug mogu sustići.

"Ove godine sezona je ranije krenula zbog izrazito toplog vremena i nije bilo velike potrebe za zagrijavanjem mladog rasada na samom početku rasta i razvoja osim što smo par večeri samo pokrivali biljke agrotekstilom, tako da sa te strane nismo imali dodatnih ulaganja i potrošnje energenata zagrijavajući objekte. Povrće je za sad u odličnom stanju i berba je uveliko počela", govori Senka za Agroklub.

Ranije su se bavili proizvodnjom i prodajom sezonskog cvijeća, ali su odustali od te proizvodnje zbog nedostatka radne snage, a i proizvodnja više nije bili ni rentabilna kad se dodatno unajmljuju sezonski radnici tako da su od nje odustali.

Ovo gazdinstvo ima i stočarsku proizvodnju, drže 10-tak krmača i na sreću afrička kuga svinja ih je zaobišla. Od davnina na ovom imanju se ratarilo tako da Milići nastavljaju tradiciju svojih predaka, te na oko 40 duluma imaju pšenicu, kukuruz i ječam.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti