(Lider BiH) Ukidanje carinskih pristojbi za proizvode iz EU pritisnulo gospodarstvenike: Poduzetne tvrtke traže spas u brendiranju

Za čak oko 11.000 proizvoda podrijetlom iz EU, koji se uvoze u BiH primjenom Privremenoga trgovinskog sporazuma s EU, od 1. siječnja ukinute su carinske pristojbe, dok istodobno i dalje samo rijetke kompanije iz BiH mogu plasirati svoje proizvode na tržišta europskih zemalja. To će još više produbiti vanjskotrgovinski deficit BiH, koji je već dosegnuo gotovo pet milijardi eura. Osim CE oznake kao preduvjeta za izlazak na tržišta EU, ali i drugih regija, domaće će tvrtke morati mnogo više raditi na podizanju konkurentnosti svojih proizvoda, odnosno izgradnji statusa prepoznatljive robne marke koja će naći svoje mjesto na zahtjevnim europskim i svjetskim tržištima.

Pokušaji i promašaji

Projekt menadžer u Sektoru za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran ističe da unatoč tome što se iz godine u godinu situacija poboljšava, još većina domaćih tvrtki ne posvećuje dovoljnu pozornost izgradnji statusa brenda za svoje proizvode.

- Ipak, neke su tvrtke uložile velika sredstva i ostvarile izvanredne rezultate, u čemu je lider na tržištu Violeta, kao najprepoznatljiviji domaći brend u svim istraživanjima i anketiranjima javnosti. Taj je primjer posebice važan s obzirom na to da je riječ o kompaniji nastaloj u iznimno teškim uvjetima i izloženoj konkurenciji regionalnih i europskih brendova višedesetljetne tradicije - navodi Gavran. Prema njegovim riječima većina domaćih brendova pokušava održati i unaprijediti kontinuitet svoje prepoznatljivosti iz prijašnjeg razdoblja (Sarajevski kiseljak, Travnički sir, Livanjski sir, sarajevski Kefir, Sarajevsko pivo, Klas, Energoinvest, Tuzlanska sol i mnogi drugi). I za samo održavanje i unapređivanje postojećih brendova potrebni su iznimni napori i ulaganja, s obzirom na izrazito otežane uvjete poslovanja i pojačanu, često nelojalnu, konkurenciju stranih brendova. Gavran naglašava da znatno veća sredstva i napore u održavanje statusa svojih brendova ulažu domaći proizvođači i zastupnici inozemnih brendova na bh. tržištu, koji su znatno bogatiji svim resursima, uz višegodišnju tradiciju iz vremena zajedničkoga jugoslovenskog tržišta. Međutim, on upozorava da su nerijetko početni koraci domaćih kompanija u brendiranju koje poduzimaju pokušaji preuzimanja gotovih rješenja strane konkurencije, čime se gubi na originalnosti i slabi potencijalni učinak. Objašnjava da je izgradnja statusa brenda za određeni proizvod, skupinu proizvoda ili cijelu kompaniju složen i dugotrajan proces, čiji uspjeh nikad nije posve predvidljiv ni siguran te zahtijeva angažiranje znatnih resursa, kako financijskih tako i stručnih, a kompanije ga mogu implementirati samostalno ili uz pomoć specijaliziranih agencija.

- Najčešća je pogreška povjeravanje aktivnosti brendiranja postojećim organizacijskim jedinicama zaduženim za marketing, bez njihova stručnog i materijalnog unapređivanja i bez ikakvih promjena u ostalim segmentima organizacije i poslovanja, što rijetko rezultira željenim uspjehom. Nužno je prethodno stručno i materijalno osposobiti marketinšku službu, kao nositelja procesa, ali i redefinirati fokus cjelokupnog poslovanja kompanije - kaže Gavran.

Piše E.J. Felić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih