Energenti nisu jedini krivci: Zašto cijene hrane u BiH ostaju visoke?

U posljednjim mjesecima cijene goriva su u blagom opadanju, no to nije dovelo do smanjenja cijena životnih namirnica. Pitanje koje mnogi građani postavljaju je: Zašto cijene hrane ne padaju unatoč nižim troškovima energije?

"Iako su cijene goriva unazad nekliko mjeseci u blagom i konstantnom padu zbog pada cijene nafte na berzanskom tržištu, ne očekuje se pad cijena životnih namirnica, niti ima naznaka da će ih biti u narednom periodu iz mnogo razloga", izjavila je za portal Akta.ba, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja "DON" Prijedor.

"NEBO JE GRANICA" ZA VISINU POSKUPLJENJA

Marić ističe da u našoj zemlji, Vlada još uvijek nije donijela odluku o nabavci većih količina goriva i stvaranju rezervi kada se nafta nabavlja po znatno nižim cijenama, kao što je to slučaj u drugim zemljama.

Rezerve nafte bi tada znatno uticale na planiranje proizvodnje i proizvođačke cijene životnih namirnica bi mogle biti znatno niže.

"Ukoliko bi došlo do planiranih nabavki i stvaranja rezervi, manje bi se novca svakodnevno slijevalo u državnu kasu, te je to jedan od razloga zašto se građanima ove zemlje ne omogućavaju niže cijene životnih namirnica. Uvozni lobiji i ne donošenje zakona kojim se ograniča marža na proizvodima i robama, dovelo nas je u stanje zavisnosti od trgovačkih centara i njihove volja da pojedine artikle ne poskupe ili stave na akcijsku ponudu ili nam nude svojevrsne kartice kojim nas privlače da u njihovoj radnji kupujemo radi određenih pogodnosti", pojasnila je za Akta.ba.

U trenutnoj situaciji, građani su prisiljeni prilagođavati svoje troškove, dok cijene životnih namirnica i dalje rastu. Međutim, ukoliko Vlada donese odgovarajuće odluke u vezi s regulacijom tržišta i uvođenjem zakona koji ograničavaju marže trgovaca, moguće je smanjenje cijena.

"Dok se god bude omogućavalo trgovcima slobodno formiranje cijena, "nebo je granica" za visinu poskupljenja, a ekstraprofit i dobit je u rukama pojedinaca koji diktiraju svakodnevnicu stotinama hiljada građana u ovoj zemlji. Energenti već odavno nisu razlog poskupljenja, već odluke koje je potrebno da Vlada donese i zaštiti svoje građane", izjavila je Marić.

SMANJENJE CIJENA NAFTE: ŠTA TO ZNAČI ZA POTROŠAČE?

Posmatrajući berzanske kotacije za 30.09.2024. godine, možemo primijetiti da je došlo do pada cijena nafte, ali istovremeno i do rasta dan ranije. Ovakve promjene su uobičajene na berzama gdje se cijene roba mijenjaju svakodnevno, pa je vrlo teško donositi konačne zaključke na temelju jednog dana.

"Na formiranje konačne cijene utiču rafinerijske cijene, cijene derivata na svjetskoj berzi, kurs dolara ali i takse za puteve i autoputeve, akcize, PDV. Nemoguće je uticati na berzanske robe, a u posljednje vrijeme smo svjedoci da i geopolitička situacija znatno utiče na formiranje cijene na berzi. Povećanje ili smanjenje cijene u manjim izosima nisu presudni elementi u koji utiču na ukupnu potrošnju", izjavio je Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i nafnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

On ističe da na ukupnu potrošnju utiče potražnja u funkciji privrednih aktivnosti kao i sve veća upotreba vozila za lične potrebe.

"Dovoljno je vidjeti u jutarnjim časovima kada su gužve u saobraćaju, da je u većini automobila jedan putnik, a sa druge strane imamo primjer javnog prevoza koji saobraća poluprazan. Treba imati u vidu da su cijene naftnih derivata kontrolisane s obzirom da su propisane maksimalne marže u ovoj oblasti", rekao je Savić za Akta.ba.

ENERGENTI NISU GLAVNI FAKTOR CIJENA HRANE

I Gordana Bulić iz Udruženja "Klub potrošača" Tuzlanskog kantona je mišljenja da neće doći do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica zbog pada cijena goriva.

"Rast cijena goriva, kao i rast cijena svih drugih energenata, uvijek se zloupotrebljava. Proizvođači – distributeri i konačno trgovci, uvijek pravdaju povećanje cijena potrošačkih roba, a posebno životnih namirnica rastom cijena energenata. Energenti nisu jedina, i svakako nisu najvažnija stavka u cijeni koštanja životnih namirnica. Svakako je to sirovina za tu životnu namirnicu, troškovi prerade, ambalaža, promocija, pa tek onda negdje, u cijeni koštanja, dodju troškovi energenata. Ako energenti čine (i do) 40% cijene koštanja (što je iznimno rijetko!!!), i ako cijena svih energenata (koji se koriste u proizvodnji, preradi, transportu, čuvanju životnih namirnica: naftni derivati, plin, električna energija) poraste za 10%, cijena životnih namirnica zbog rasta cijena energenata ni tada ne bi trebala porasti više od 4% (0,40 x 0,10=0,04). Nažalost, rast cijena energenata od 10% obično se zloupotrijebi pa i rast cijena maloprodajnih roba ide do 10%, a često i više", pojasnila je Bulić.

Ona ističe da potrošači imaju razumjevanja za druge probleme sa kojima se naši proizvođači suočavaju: iznimno loše vremenske prilike ove godine, nezapamćena suša, nedostartak radne snage, nužnost da se povećaju plate radnicima, inflatoran rast cijena svih repromaterijala...

"Sve to razumijemo, ali nerazumijemo kada zbog rasta cijena energenata od 10% povećaju i svoje cijene isto tako! Očito da finansijske inspekcije trebaju dodatni kurs iz matematike, ili im je samo bitno da sa rastom cijena imamo rast prihoda od PDV-a", rekla je Bulić.

ZAŠTO RASTU CIJENE KAFE

Kafa, zajedno s kakaom, u BiH se u potpunosti uvozi, a rast cijena na globalnim tržištima direktno se odražava na maloprodajnu cijenu u našoj zemlji. Osim porasta cijena sirove kafe na svjetskim berzama, i manjak kafe u globalnoj ponudi dodatno potiče rast cijena. Zbog toga, očekujemo da će cijene kafe u BiH biti podložne povećanjima, koja će se odraziti na kućne budžete.

"Vrlo je moguće da dodje do rasta cijena kafe. Kafu, kao i kakao, uvozimo 100%. Ako cijene na berzama rastu, rast će te cijene i kod nas! I na veće cijene u maloprodaji, raste i iznos PDV koji se sadrži u toj cijeni", pojasnila je.

Kafa je u BiH nezaobilazan dio svakodnevnog života. U mnogim domovima, kao i na radnim mjestima, pijenje kafe ima duboko ukorijenjena društvena i kulturološka značenja.

"Nažalost, kafa je nezaobilazna u našim životima. Navike se teško mijenjaju, i lakše će se neke stvarne potrebe redukovati (garderoba, obuća, kućna galanterija, ...), a ostat ćemo vjerni kafi i kafenisanju/kahvenisanju! Nisam baš zagovornih nekih „pametnih savjeta“ što se tiče toga, jer neke naše navike rezultat su i nekih drugih potreba (socijalnih – druženja, opuštanja, ugodnog razgovora!), pa i sama mislim da to ne trebamo narušavati! Neka nova, buduća vremena, sa mlađim generacijama, koje žive brže – donijet će nove navike, nove navike i u potrošnji", poručila je Bulić.

Bez konkretnih vladinih mjera koje bi regulirale tržište, spriječile zloupotrebe i ograničile marže, građani BiH će se suočavati s visokim troškovima života i u budućnosti. Potrebne su hitne reforme i zakonske inicijative kako bi se smanjila inflacija, osigurala stabilnost cijena i poboljšao životni standard svih građana.

E.K.