Tragična stvarnost: Zatvaranje NUBBIH ugrožava razvoj intelektualnog naslijeđa

Nacionalna biblioteka čini temelj bibliotekarstva u svakoj državi. Predstavlja centralnu tačku za očuvanje, povezivanje i unapređenje kulturne baštine. Nacionalna biblioteka ima zadatak održavati veze s bibliotekama širom zemlje, u regionu, ali i u globalnom kontekstu. Kroz razmjenu podataka, organizaciju bibliografskih resursa i sistematsko prikupljanje svih vrsta informacija, nacionalna biblioteka osigurava da se identitet i kulturno naslijeđe jedne nacije pravilno dokumentiraju i očuvaju za buduće generacije.

30 GODINA NEIZVJESNOSTI ZA NACIONALNU I UNIVERZITETSKU BIBLIOTEKU BIH

Tragična stvarnost u Bosni i Hercegovini je da se situacija s nacionalnom bibliotekom pogoršava iz godine u godinu. Mnogi problemi, uključujući nerazjašnjeno pravno pitanje, nedefinisan finansijski status i političke opstrukcije, dovode do stalnog ugrožavanja funkcioniranja ove ključne institucije. Vlast nije preuzela odgovornost za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUBBiH), iako je jasno da je ona od apsolutnog interesa za državni kulturni identitet: "Ovaj problem traje već 30 godina, zbog neriješenog pravnog statusa i finansijskog pitanja. Zašto ništa nije riješeno do danas? To pitanje ima političku pozadinu, a opstrukcije potiču od onih koji su 1992. godine pokušali uništiti Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, a time i bh. kulturu, identitet i historiju. Tekuće godine, situacija je dostigla kulminaciju jer nam je obustavljeno finansiranje sa nivoa Federacije BiH. Prošle godine smo imali 550.000 KM, a ove godine nismo dobili ništa. Vlada Federacije BiH obećala je sredstva za projekte, ali ta sredstva su predviđena samo za projektne aktivnosti, što nije dovoljno da se pokriju osnovni troškovi, poput plata, toplih obroka ili drugih naknada", ističe Aldin Huskić, Predsjednik Vijeća uposlenika NUB-a BiH za Akta.ba portal.

Iako je NUBBiH definisana kao ključna kulturna institucija, vlasti, na svim nivoima, nisu preuzele odgovornost za njen opstanak, što uključuje neizvršavanje zakonskih obaveza prema instituciji, kašnjenje u raspisivanju potrebnih javnih poziva i nedovoljno finansiranje. Nesprovođenje zakona i nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti ključni su faktori koji doprinose ovoj situaciji. Prema Zakonu o osnivanju NUBBiH i zakonima koji regulišu kulturnu baštinu, vlasti su dužne pružiti adekvatnu podršku, ali umjesto toga, institucija se mora snalaziti s minimalnim sredstvima, što je pravno i institucionalno neprihvatljivo.

KULTURA NA MARGINAMA

Ako se obustavi rad biblioteke, to znači da će biti obustavljene i njene ključne funkcije, među kojima je i izdavaštvo, što ima ozbiljne posljedice za zakonito izdavanje i distribuciju publikacija. Bibliotekarstvo je u dubokoj vezi s izdavaštvom, jer bez kvalitetnih bibliografskih podataka i standardizacije, informacije o knjigama i drugim publikacijama ne bi bile lako dostupne i pretražive.

Svaka knjiga nosi svoj jedinstveni identifikator, koji je, u savremenom svijetu, ključan za njen pravilan položaj u globalnom informacijskom sistemu. To su ISBD (Međunarodni standard bibliografske opis) i ISSN (Međunarodni standardni broj serijskih publikacija). Omogućuju da svaka publikacija bude prepoznata i povezana u svim relevantnim bazama podataka, čime se stvara jedinstvena, transparentna i dostupna bibliografska mapa koja odražava kulturne i intelektualne tokove unutar države. Zahvaljujući ovim standardima, nacionalne biblioteke mogu razviti i održavati nacionalne bibliografije, koje predstavljaju sve publikacije u jednoj zemlji.

Nacionalna bibliografija je zbirka svih bibliografskih podataka o knjigama i drugim publikacijama koje odražavaju kulturno naslijeđe, a to je neprocjenjiv izvor informacija. Ako nacionalna biblioteka prestane sa radom, ako nestanu osnovni infrastrukturni elementi koji omogućavaju našoj kulturi da opstane, šta će nam preostati? Koliko ćemo biti udaljeni od vlastite prošlosti i kako ćemo, zapravo, učiti iz nje, kada se sjećanje na nju gubi u sadašnjosti?

Na dnevnoj osnovi na desetine knjiga ostaju neobrađene, a izdavaštvo se nalazi u potpunoj blokadi. To znači da nijedna publikacija, bez obzira na oblast, neće moći dobiti standardizirane međunarodne brojeve, kao što su ISBN, ISSN ili CIP, što je ključno za njihovo legalno izdavanje i distribuciju, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i na međunarodnom tržištu. Situacija ne pogađa samo tradicionalne knjige, već i sve druge oblike izdavaštva, uključujući muzičke i video sadržaje. Bez potrebne bibliotečke obrade, publikacije gube svoj pravni status, čime je onemogućen njihov legalni nastup na tržištu i distribuciji. Za Akta.ba portal, Selma Bajraktarević, uposlenica NUBBiH, pojašnjava: "Svaki dan dolaze zahtjevi za CIP brojeve, ISBN brojeve, katalogizaciju publikacija i identifikacijske brojeve. Međutim, zbog trenutne situacije, biblioteka nije u mogućnosti da pruži ove usluge. Već mjesec dana ne radi, i knjige se ne mogu legalno izdavati. Kada dobijemo novu upravljačku strukturu, nadoknadićemo kašnjenje, ali trenutno nismo u mogućnosti obraditi nijedan zahtjev."

Nije moguće izdati nijednu novu časopisnu ili serijsku publikaciju, a u Federaciji BiH je obustavljeno i izdavanje knjiga, monografija i naučnih radova. Bez tih osnovnih bibliografskih podataka, svaka nova publikacija ostaje izvan zakonskog okvira, čime se direktno ugrožava intelektualna i kulturna dinamika zemlje, te mogućnost izdavanja, širenja novih ideja i naučnih istraživanja: "Studiram komparativnu književnost i informacijske nauke, nekadašnje bibliotekarstvo. U slobodno vrijeme pišem poeziju i dobio sam nekolicinu nagrada. Moglo bi se reći da je dugo vrijeme da objavim zbirku poezije, pa tako da zvanično postanem pjesnik. Ali stvar je u tome kako je neizvjesna sudbina NUBBiH, pa time i izdavaštva, da nema motivacije za finaliziranjem rukopisa. Kao student ću se više posvetiti svojim obavezama, a postati objavljeni autor ostaviti za poslije, sudeći po trenutnoj situaciji, za poslije do nedogled.", Luka Bošković, student drugog ciklusa studija na Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke.

Ako ne shvatimo da bibliotekarstvo, kultura, obrazovanje i očuvanje identiteta nisu luksuz, već nužnost, onda se ne radi samo o tome da će biblioteke biti zatvorene ili da će biti uništene knjige – radi se o tome da ćemo biti lišeni onog što nas čini cijelim, što nas čini živima.

GAŠENJE COBISS SISTEMA: KRAH BIBLIOTEČKOG POSLOVANJA

Cobiss sistem predstavlja osnovnu infrastrukturu za bibliotečko poslovanje u Bosni i Hercegovini, jer omogućava obradu bibliotečkih podataka, katalogizaciju i pristup informacijama na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ključan je za organizaciju i dostupnost bibliografske građe, te za efikasno povezivanje biblioteka u BiH, ali i sa širim regionalnim okvirom. Ako dođe do obustave rada Cobiss sistema, sve bibliografske informacije i lokacije pohranjene u njemu postale bi nedostupne, čime bi se ozbiljno ugrozila funkcionalnost biblioteka i pristup informacijama za korisnike, pojašnjava Selma Bajraktarević za Akta.ba portal: "Trenutno, 79 biblioteka u Bosni i Hercegovini koristi Cobiss, a neplaćanje potrebnih računa može dovesti do njegovog isključivanja, što bi imalo teške posljedice na sistem. S obzirom na to da je Cobiss integriran u širi regionalni sistem koji uključuje oko 1400 biblioteka u jugoistočnoj Evropi, njegovo gašenje ne bi predstavljalo samo problem za BiH, već bi izazvalo ozbiljne smetnje u čitavom regionu. Gašenje Cobiss sistema ne bi samo regresiralo bibliotečke usluge u Bosni i Hercegovini za nekoliko decenija, već bi imalo dugoročne negativne efekte na regionalnu saradnju i razmjenu bibliografske građe."

BEZ PLATA I PRAVA: RADNICI NUBBIH POD NEPODNOŠLJIVIM UVJETIMA

Zaposleni u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH suočavaju se s dubokom nesigurnošću i poniženjem, jer, uprkos velikoj odgovornosti koju imaju, rade bez ikakve naknade. Prema riječima Selme Bajrakatarević, već mjesecima nisu primili nikakvu platu, a zdravstveno osiguranje im je također ugroženo. Zbog neuređenog pravnog statusa NUBBiH, postoji potpuna nesigurnost u vezi s njenom budućnošću. Zaposleni svakodnevno riskiraju isključenje struje i interneta jer nemaju sredstva za plaćanje osnovnih računa, čime se dodatno pogoršava njihov svakodnevni radni i životni uvjet. "Radnici biblioteke svakodnevno suočavaju s nesigurnostima, bez osnovnih sredstava za život, i bez odgovarajuće podrške ili zaštite svojih prava. Mnogi zaposlenici već mjesecima nisu primili platu, a zdravstveno osiguranje i osnovne naknade su u ozbiljnoj opasnosti.", pojašnjava.

Pitanje koje se postavlja je: šta će se desiti s bibliotekama, bibliotekarima/kama, bibliografskim sistemima i kulturnim naslijeđem ako se ne pronađe politička volja za rješenje ove krize? Ukoliko ne prepoznamo značaj očuvanja kulturnog identiteta, obrazovanja i bibliografskih resursa, suočićemo se s potpunim gubitkom svega što nas čini društvom. Ovaj proces ne znači samo zatvaranje biblioteka i uništavanje knjiga – to znači uništiti samu srž društva.

RJEŠENJE: POLITIČKA VOLJA NA NIVOU VIJEĆA MINISTARA

"Nakon rata, niko nije preuzeo odgovornost za ovu instituciju, a teško je reći ko je konkretno odgovoran, s obzirom na to da je riječ o državnoj instituciji i da bi svi trebali biti odgovorni." S obzirom na njen ključni značaj za kulturno naslijeđe, obrazovanje i očuvanje identiteta države, očekivano je da bi nadležnost za njenu sudbinu trebala biti jasno definirana na državnom nivou. Međutim, realnost je drugačija. Prema riječima Aldina Huskića, predsjednika Vijeća uposlenika NUBBiH, situacija je godinama ostala neuređena, a odgovornost za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH još uvijek nije prepoznata kao prioritet od strane vlasti.

"Niko nije preuzeo odgovornost za instituciju koja je ključna za očuvanje kulturnog identiteta naše zemlje. Iako je jasno da bi sva tri nivoa vlasti trebala biti uključena u donošenje odluka, ni na jednom sastanku, niti u jednom trenutku nismo bili uključeni u razmatranje ovog pitanja", ističe Huskić, napominjući da bi upravo Vijeće ministara BiH trebalo preuzeti vodeću ulogu u rješavanju ove krizne situacije.

"Vijeće ministara BiH bi trebalo jasno definirati zakonski okvir koji će omogućiti stabilizaciju i opstanak ove institucije. To bi trebalo uključivati precizne zakonske smjernice koje garantuju odgovornost i finansijsku podršku za NUBBiH. Nažalost, u proteklim godinama, nismo došli ni do tačke dnevnog reda koja bi obuhvatila ovo pitanje, a problemi poput nerazjašnjenog pravnog statusa i nedostatka finansijske stabilnosti ostali su bez konkretnih rješenja", zaključio je Huskić.

S.S.