Na 4. izdanje Futures Leaders Summita (FLS) u organizaciji Fondacije budućnosti u BiH (BH Futures Foundation) u Sarajevo u decembru stiže više od 20 svjetskih lidera u nauci, a koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Futures Leaders Summit čija ovogodišnja tema je "Iz BiH u svijet: Liderstvo u istraživanju, tehnologiji i poduzetništvu", počinje u petak, 13. decembra. Summit je u potpunosti posvećen studentima, i njih 200 iz cijele BiH, potpuno besplatno, imat će priliku da uče od najboljih.
Na ceremoniji otvaranja FLS-a, između ostalih obratit će se Namik Hrle, potpredsjednik razvoja u IBM-ovom odjelu za softver i direktor razvojnog laboratorija u Njemačkoj. IBM je američka firma koja je jedna od pionira u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija. IBM je skraćenica od International Business Machines, i ona je osnovana 1888, a kao korporacija je ustanovljena 1911.
U intervjuu, Namik Hrle, ispričao je kakvi su bili njegovi počeci, gdje je, i šta je radio dok svoju karijeru nije krunisao ulogom direktora u jednoj od najvećih tehnoloških firmi na svijetu.
Rođeni ste Banjalučanin. Kada i zašto ste odlučili napustiti rodni grad i koja je bila Vaša prva adresa u svijetu? Gdje ste studirali, usavršili svoje znanje, kojim poslovima ste se bavili i na kojim destinacijama?
- Da, rođen sam u Banjoj Luci, u dijelu grada koji se zove Mala čaršija, na Mejdanu. Pohađao sam osnovnu školu "Kasim Hadžić" i banjalučku gimnaziju, matematičko odjeljenje. Kako sam htio studirati matematiku, nije bilo izbora nego napustiti svoj rodni grad, odnosno bolje rečeno, svoje roditelje, brata, mnogobrojne drage rođake i prijatelje. Otišao sam u Zagreb, gdje sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio sam u nekoliko zagrebačkih firmi, u računskim centrima, kao programer, sistemski inženjer i projektant. Krajem 80-tih sam se sa suprugom i kćerkom odselio u Australiju, u Sydney, gdje sam razvijao sistemski software za IBM-ove velike računare (mainframe), konkretno, monitor performansi IBM-ove baze podataka Db2.
Počeo sam kao programer, ali dosta brzo sam postao glavni arhitekta tog produkta. Nakon 6 -7 godina provedenih u Australiji, a tokom kojih sam često boravio u Americi i Njemačkoj, odselili smo se u Njemačku jer sam dobio ponudu da radim u timu koji je razvijao IBM-ovu platformu za podršku SAP poslovnih aplikacija (SAP je velika njemačka softverska firma). U Njemačkoj živim i radim i danas, a u međuvremenu sam radio na nekoliko IBM-ovih razvojnih projekata koje sam sam inicirao, uglavnom kao glavni arhitekta i vođa projekta.
Jasno je da su Vas poslovni uspjesi doveli do pozicija u IBM- u, no, kako izgleda jedan Vaš radni dan, šta radi potpredsjednik razvoja na odjelu za softver?
- Uvijek sam se bavio razvojem software-a za velike poslovne sisteme, dakle organizacije kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, velike industrijske korporacije, prema tome tipični IBM-ovi klijenti.
Ovo je važno napomenuti jer potrebe ovih klijenata diktiraju vrlo visoke kriterije i kvalitete ali i inovativnosti produkata za čiji razvoj sam zadužen. Naime, ovim kompanijama je software koji koriste važan izvor konkurentnosti na tržištu tako da nema mjesta kompromisima. Od mene se očekuje da prepoznam mogućnosti unapređenja poslovanja naših klijenata i transformiram te mogućnosti u konkretna rješenja koristeći IT (informacijske tehnologije).
Dakle, od identifikacije poslovnih procesa koji se mogu optimirati ili redefinirati uz pomoć IT-a, dizajna i arhitekture novih IT produkata, te supervizije i konsultacije razvojnih timova koji te nove produkte donose na tržište. Moje obaveze uključuju i sastavljanje razvojnih timova, identifikaciju i asistenciju (mentorstvo) mladim talentima, stvaranju uvjeta i pružanje podrške njihovim karijerama.
Nosilac ste 77 patenata. Možete li nam nabrojati neke od njih i dati kratka objašnjenja? Šta ste sve osmislili i šta je tek u procesu razvoja/nastanka?
- Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira da li su im dodijeljena patentna prava. Naravno, ako se neka rješenja prepoznaju kao vrijedna patentiranja, onda je to potvrda originalnosti, pa se tom zadovoljstvu u procesu inovacije još i doda osjećaj autorstva.
Pretpostavljam da mnogi koji se bave autorskim zanimanjima bez obzira na područje rada imaju takav osjećaj. Ako moram izdvojiti neke od patenata onda bi to bili oni koji su rezultirali u značajnim poslovnim i finansijskim uspjesima za IBM kao što su: industrial-scale hybrid transactional/analytics processing, serverless consistent backup, adaptive query optimization... Bojim se da bi mi trebalo puno vremena i pisanog teksta da predstavim ove patente, ako je neko zainteresiran može ih potražiti u nekom od dostupnih patentnih registara.
Trenutno radim na procesima implementacije umjetne inteligencije u velikim poslovnim sistemima, što je jako plodno područje za inovaciju, a onda i za patente.
Koja tema će biti u Vašem fokusu na FLS-u, koju poruku želite poslati studentima, kolegama, pa i Bosancima i Hercegovcima koji se nadaju boljoj budućnosti?
- Na FLS-u ću podijeliti svoja mišljenja o pravcima u kojima se razvija informacijska tehnologija, a što bi trebalo biti zanimljivo onima koji namjeravaju graditi svoje karijere u IT-u, dakle, u koja znanja i iskustva treba ulagati više, a u koja manje. Kao što znate, IT je izuzetno dinamična disciplina i znanja imaju prilično kratko "vrijeme poluraspada", odnosno relevantnosti.
Dakle, bitno je ne biti predugo u zoni komfora, pažljivo pratiti razvoj informacijskih tehnologija i brzo se "prestrojiti". Slično vrijedi i za druge naučne i privredne oblasti. Svojim Bosancima i Hercegovcima poručujem da damo učenju i znanju najveći prioritet, da budemo poznati po svojoj stručnosti, radnoj etici i profesionalnom integritetu, bez obzira čime se bavimo. Mi to možemo, i nadam se da će svi koji mogu pomoći ostvarenju ovakvog, vrlo zahtjevnog i naravno dugoročnog cilja, to i napraviti.
Šta je bio Vaš recept za uspjeh. Je li važno biti istrajan, ili u cijelom tom procesu važi ona da "sreća prati hrabre"?
- Moj recept za uspjeh zvuči kao cliché, ali ja ne znam drugačije i ne mogu ponuditi ništa atraktivnije: kontinuirano učenje, zdrava ambicija za postizanje realnih ciljeva, spremnost prihvatanja promjene pogotovo kada je to povezano sa izlaskom iz zone komfora, pomoć drugima, tolerancija, respekt i podrška razlikama (u svim pogledima). I naravno, određena doza sreće.
