Mala i srednja preduzeća čine okosnicu razvoja privrede u Bosni i Hercegovini. Zapošljavaju više od 60 posto radne snage i kreiraju novu vrijednost u ekonomiji. Podrške vlasti ne nedostaje na nižim nivoima, ali je birokratska procedura pokretanja biznisa još komplikovana. Pred razvijenim i izvozno orijentisanim preduzećima novi su izazovi u kojima im je pomoć u transformaciji preduzeća od izuzetnog značaja, izvještava BHRT.
Šerif Nišić iz Tuzle vlasnik je izvozno orijentisane firme za proizvodnju plastične stolarije.
"Dosad nismo od države dobijali nikakve subvencije, doduše nismo ni tražili i nemamo uglavnom nikakvih problema prilikom izvoza", navodi Nišić.
Nišić kaže da su izazovi za preduzeća koja izvoze u Evropsku uniju, poput njegovog, prilagođavanja pravilima zemalja članica.
"Država, odnosno različiti nivoi vlasti kada govorimo o Bosni i Hercegovini, trebaju da se fokusiraju na te poticaje koji pomažu tim poduzećima, finansijski ili nefinansijski, kroz obuku, znanja i slično, svejedno, transfer je isti, da prevaziđu te prepreke i izvrše te ključne transformacije", ističe Admir Čavalić.
Ove potrebe preduzeća prepoznali su u resornom ministarstvu Tuzlanskog kantona, usmjeravajući dalje planove u tom pravcu.
"Postoji mogućnost da ćemo svoja sredstva uložiti u obnovljive izvore električne energije iz razloga što nam sleduje 1.1.2026. godine, kada će na snagu stupiti karbon taksa, odnosno si bam taksa za izvozno orijentisane firme, a znamo da su izvozne firme zaista okosnica razvoja Tuzlanskog kantona", ističe ministar privrede TK, Edin Duraković.
Kada je riječ o podršci novoregistrovanim firmama, ona u najvećoj mjeri dolazi sa nivoa lokalnih zajednica.
"Grad Tuzla podržava novoregistrovane kompanije u prvoj godini i drugoj godini rada. Ovu metodologiju smo promijenili prije neke tri godine, gdje smo do tada podržavali privredne subjekte, odnosno obrte samo u prvoj godini rada. Sada podržavamo i u prvoj i u drugoj godini rada, jer druga godina je neizvjesna godina u njihovom poslovanju. Tek nakon dvije godine, oni su ojačali i sami mogu dalje da nastave da rade", ističe gradonačelnik Tuzle, Lugavić Zijad.
Vlasnicima biznisa koji tek trebaju proći registraciju, pomoć je potrebna u smislu pojednostavljivanja često komplikovanih procedura, ali i konačnog donošenja fiskalnih reformi koje bi privredu generalno rasteretile.
"Mi smo kroz istraživanje došli do zaključka da su ključni izazovi poduzetnika visoki fiskalni i parafiskalni nameti, zatim složen administrativni sistem koji guši privredu, koji guši registraciju i generalno u istraživanju smo došli do podatka da 11,3 posto poduzetnika svoj biznis registruje duže od tri mjeseca", navodi direktor Investicijske fondacije IMPAKT, Senajid Đozo.
U susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji, ova procedura traje tek pet dana. U Bosni i Hercegovini neke lokalne zajednice nude takvu vrstu pogodnosti. Ekonomisti ističu da su rješenja brojna i jednostavna – od digitalizacije, jednošalterskog pristupa, smanjenja broja dokumentacije i troškova registracije, do bolje povezanosti institucija koje rade na ovom procesu.
