Nikšić tvrdi: Podatak o otkazu 100.000 radnika je paušalan i neutemeljen

Na danas održanoj press-konferenciji na kojoj su se obratili članovi Kolegija Vlade Federacije BiH, premijer Nermin Nikšić je komentirao razloge donošenja Odluke Vlade o minimalnoj plati.

"Veliki broj poslodavaca, ovdje izuzimam časne izuzetke, pokazao potpuno odsutstvo želje da iskoriste mogućnost neoporezive isplate više od 400 KM mjesečno za svoje radnike, odnosno za prvih šest mjeseci, prema prvoj Uredbi nešto više od 2.500 KM, prema drugoj Uredbi nešto više od 2.750 KM svakom svom radniku", izjavio je.

Podaci su, navodi, neumoljivi.

"Prema drugoj Uredbi, poslodavci su bili dužni prijavljivati isplate pomoći Poreznoj upravi. Za posljednjih šest mjeseci, od mogućih 1,5 milijardi KM pomoći koliko su poslodavci mogli isplatiti, neoporezivo svojim radnicima, isplatili su 144 miliona KM, što je negdje oko 9,6 posto", specificirao je.

Istakao je da smatra smiješnim opravdanje da je Uredbom bila predviđena zabrana diskriminacije radnika.

"Zakonom o radu, koji je donesen u nekom prethodnom periodu, po volji poslodavaca, uz ogromne proteste sindikata, radnici su pretvoreni u moderne robove, i siguran sam kako nijedan poslodavac na Ugovoru o radu nema nekog neradnika. Puno je veći problem riješiti se neradnika u javnim preduzećima, javnim kompanijama, koje su u dvije trećine isplatili ovu pomoć", rekao je premijer.

RADNICIMA NIKO NE POKLANJA PLATU

Premijer se osvrnuo i na ustaljenu matricu da se radnicima poklanjaju plate.

"Možete misliti oni daju platu radnicima. Ja tvrdim da naši radnici zarađuju svoju platu i zahvaljujući njihovom radu, poslodavci ostvaruju svoju dobit.", istakao je.

Pri tome, kaže, ne treba zanemariti da su se svi poslodavci ugradili i zaštitili od inflacije povećavanjem svojih cijena, pri tome ostvarili dodatni profit, a jedini koji nisu pratili tu inflaciju i dobili adekvatnu satisfakciju su radnici jer se cijena rada nije promijenila.

U FBiH je u 2023. godini, navodi, ostvareno preko 5,7 milijardi dobiti od čega je oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što za posljednje tri godine predstavlja rast od 40 posto.

"U isto to vrijeme, minimalna plata je rasla 14 posto. Ako treba neki dodatni demant na ovo da su jedino radnici ostali bez satisfakcije u vrijeme inflacije, onda možemo pričati i dalje", poručio je premijer.

ODNOS POSLODAVACA KA RADNICIMA PORAŽAVAJUĆI

Istakao je da su podaci koji reflektuju odnos poslodavaca ka radnicima poražavajući.

"Do ove Odluke je došlo jer pokušaj buđenja savjesti nije uspio. Mi smo u Vladi razmatrali nekoliko opcija, kako da pomoć zaista dođe do radnika, odnosno da ono što smo imali kro Uredbe kao mogućnost, pretvorimo u obavezu.", istakao je Nikšić.

Pojasnio je da je Odluci prethodilo više ideja pa tako i Uredba o obaveznim minimalnim primanjima koja bi u varijanti A imala 700 KM minimalnu platu na koju bi se plaćali doprinosi, a minmalna primanja do 1200 KM bi se kompenziralo kroz topli obrok, prevoz, neke druge bonuse koje bi poslodavci isplaćivali.

Varijanta B je bila 800 KM minimalna plata na koju bi se plaćali doprinosi a drugi dio 400 KM ali sve to nije urodilo plodom, pa ni neki drugi predloženi modaliteti.

"Ono što je svima nama koji smo vodili te razgovore bilo poražavajuće, a posebno na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća kada je predloženo da 1000 KM budu minimalna primanja, pri čemu bi se plaćali doprinosi na 650 KM plate, a ostalo bi bilo neoporezivo, je da u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo činjenicu da poslodavci kroz neoporezive isplate toplog obroka, prevoza, regresa dodatno zloupotrebljavaju svoje radnike pa čak i kroz ovu isplatu pomoći kada mnogi budu prisiljeni nakon uplate vraćati novac poslodavcu u gotovini.", pojasnio je.

Naveo je da je siguran da na tržištu ima mnogo više korektnih poslodavaca koji vode računa o svojim radnicima, samo što su oni drugi glasniji.

"Saznanja o zloupotrebi neoporezivih naknada su nas najviše motivisala da donesemo Odluku o minimalnoj plati i da stvorimo pretpostavke da se minimalna plata poveća na 1000 KM do stvaranja uslova za donošenje seta zakona o fiskalizaciji.", kaže.

VLADA ĆE OMOGUĆITI SUBVENCIJE

Komentirajući u javnosti iznesene procjene da će ova Odluka uzrokovati otkaze za 100 hiljada radnika, kaže da je taj podatak paušalan i neutemeljen.

Vlada je svjesna da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje te je predvidjela subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i mala preduzeća ili za oko 140.000 radnika.

"Vlada će značajan broj obrta, poduzetnika i poslodavaca osigurati adekvatne poticaje kako ne bi osjetili opterećenje na razlici doprinosa.", kaže.

Istakao je da će u ovoj fazi biti jako osjetljivi u situacijama eventualnih otkaza.

"Naravno da je i ta opcija moguća i mi ćemo nastojati da zaštitimo radnike.", istakao je.

Pojačanim inspekcijskim nadzorom, Vlada će, kaže, biti jako rigrozna i sprječavat će zloupotrebe u slučaju da se radnicima daju otkazi a da nastave raditi „na crno“.

"U tim situacijama ćemo inzistirati na maksimalnim sankcijama", rekao je.

Apelirao je da se radnici obrate Vladi u ovakvim slučajevima i traže zaštitu.

"Ovo je prvi korak na uspostavljaju reda u ovoj oblasti i ne smijemo dopustiti bilo kakve ucjene, kalkulacije od strane bilo koga", zaključio je premijer.

Na primjer, ispod minimalca od 619 KM i minimalac od 619 KM a prema zvaničnim podacima Porezne uprave, prema prijavama radnika, isplaćuje se 12.313 radnika u FBiH.

"Notorna je neistina da se za nešto više od 180 hiljada radnika a koji su prijavljeni na iznos plate manji od iznosa nove minimalna plate treba osigurati razlika kao da su svi na minimalcu od 619 KM.", ističe.

Premijer Nikšić je dodao da će dodatni efekti povećanja minimalne plate na 1.000 KM biti rast dječijeg doplatka sa 117 KM na 190 KM, te rast naknada za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM.

Prezentacija koja je pratila press konferenciju a pod nazivom "Sistemski uvodimo red" precizirala je statistike koje su izložene te korake implementacije.

Premijer Nikšić je na pitanje zašto je ova tema ispolitizirana poručio da tome nema mjesta i da je jasno šta su motivi predmetne Odluke.

"Kritike od dijela poslodavaca možda su očekivane, ali strahovi o bankrotima i otkazima su neutemeljeni. Ova odluka je donesena i konačna je, minimalna plata u FBiH je 1.000 KM", zaključio je.

N.K.