Klizište u Mladoševici: Nedovoljno sanirano od 2015. godine

Stručni tim Federalnog zavoda za geologiju (FZZG), na zahtjev Općine Maglaj i Federalne uprave civilne zaštite, obišao je prošle sedmice aktivirano klizište u selu Mladoševica kod Novog Šehera - potvrdio je Feni direktor FZZG-a Vedad Demir.

Tom su prilikom, dodaje, prikupili preliminarne podatke o stanju klizišta te uzrocima njegove reaktivacije.

Na osnovu prikupljenih informacija, stručni tim će sačiniti stručno mišljenje te predložiti daljnje korake za rješavanje situacije. Ovo je staro detruzivno klizište, čije su karakteristike evidentirane tokom istraživanja 2015. godine.

"Tada je procijenjeno da klizište zahvata površinu od približno 14 hektara, sa širinom klizne mase od oko 300 metara i dužinom od približno 600 metara. Dubina pokrenute mase varirala je, dostižući do 10 metara u nekim dijelovima, dok je prosječna dubina bila oko 3,5 metara, a zapremina klizišta procijenjena je na približno 500.000 m³", kazao je Demir.

Teren na kojem je formirano klizište, napominje, sastavljen je od slatkovodnih neogenih naslaga lapora, siltita, gline i ugljevitih glina, koje su pokrivene kvartarnim pokrivačem.

"Zbog svojih geomehaničkih karakteristika, ovi materijali su skloni klizanju i često se nalaze u stanju granične ravnoteže. Reaktivacija klizišta nastaje kada se povećava nivo podzemnih voda, što se dešava tokom topljenja snijega ili dugotrajnih padavina.To dovodi do povećanja pornog pritiska i smanjenja smičuće otpornosti materijala, čime se narušava stabilnost terena", objašnjava Demir.

Za spomenuto klizište u Mladoševici, ističe, 2015. godine izrađena je projektna dokumentacija za sanaciju, ali sama sanacija nikada nije realizovana.

"Umjesto toga, pažnja je bila usmjerena na održavanje prohodnosti regionalne saobraćajnice koja prolazi preko donjeg dijela klizišta. U posljednjih deset godina klizište je bilo u relativno stabilnom stanju, s minimalnim deformacijama, što je vjerovatno doprinijelo odgađanju realizacije sanacionih radova", smatra Demir.

Ponovna reaktivacija klizišta u Mladoševici, dodaje, rezultat je kombinacije prirodnih i antropogenih faktora.

"Prirodni uzrok je topljenje snijega, koje je izazvalo saturaciju tla vodom, povećanje pornog pritiska i smanjenje smičuće otpornosti tla. Ključni faktor reaktivacije, međutim, bilo je deponovanje više od 100.000 m³ iskopanog materijala tokom izgradnje autoputa u čeonoj zoni klizišta – području koje je već pretrpjelo najveće deformacije. Ogroman prirast smičućih napona, u kombinaciji s povećanim pornim pritiskom, doveo je do ponovnog aktiviranja klizišta. Mještani u toj zoni, razumljivo, pristali su na nasipanje materijala kako bi dobili koristan prostor u vidu platoa i poboljšali morfologiju terena. Ipak, izvođač radova, koji posjeduje stručne kapacitete, morao je znati da je ovakav postupak protiv svih pravila struke", podvukao je Demir.

Dodatna masa materijala, ističe, značajno je povećala smičuće naprezanje u tlu, čija je otpornost već bila iscrpljena.

"Posljedica toga bila je reaktivacija klizišta, koje se najvećim dijelom aktiviralo unutar postojećih kontura, ali se produžilo u pravcu napredovanja i na jugoistoku oštetilo te ugrozilo objekte koji prethodno nisu bili oštećeni ili ugroženi", kazao je Demir.