BiH u ekonomskom raskoraku: Rast plata, bez rasta potrošnje - šta nas čeka?

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić, u objavi na Facebooku, analizirao je trenutnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini te najavio da će 2025. godina biti "izazovna". Iako su neki ekonomski pokazatelji zabilježili rast, izazovi s inflacijom, smanjenjem broja zaposlenih i sporijim ekonomskim aktivnostima ukazuju na mogućnost daljnjeg usporavanja.

Podaci koje je objavio Federalni zavod za statistiku pokazuju da je prosječna neto plata u Federaciji BiH u januaru ove godine iznosila 1.546 KM, što je povećanje za 8,3% u odnosu na decembar prošle godine. Povećanje je rezultat rasta minimalne plate. Najveće povećanje zabilježeno je u sektorima ugostiteljstva, umjetnosti, zabave, rekreacije, građevinarstva i trgovine. Međutim, u sektoru finansijskih djelatnosti zabilježen je pad plata od 5,4%.

Hadžić ističe da, iako su prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca ove godine porasli za 44 miliona KM (2,51%), to nije doprinijelo povećanju prihoda entiteta, jer su oni smanjeni zbog većih otplata duga. U Federaciji BiH su smanjeni za 12 miliona KM, dok je u RS-u smanjenje iznosilo 7 miliona KM.

"Prihodi po osnovu direktnih poreza u Federaciji BiH porasli su za 10,23%, a broj zaposlenih u Federaciji BiH pao je za 1.733 u odnosu na januar ove godine. Pad zaposlenosti zabilježen je u svim kantonima, osim u Kantonu Sarajevo, gdje je zabilježen manji rast", rekao je Hadžić.

On je također ukazao na pad prometa u 55 općina Federacije BiH u februaru 2025. godine, dok je u 24 općine zabilježen rast. Najveći pad prometa zabilježen je u Lukavcu, Novom Gradu Sarajevu, Gradačcu i Mostaru. S druge strane, općine poput Zenice, Orašja i Sarajeva zabilježile su značajan rast.

Hadžić također napominje povratak inflacije, koja je u januaru 2025. iznosila 3,3%, što je ubrzanje u odnosu na oktobar prošle godine kada je inflacija iznosila 1,3%. On upozorava na negativnu političku klimu, koja bi mogla povećati nesigurnost među građanima i preduzećima, što bi dodatno smanjilo potrošnju i investicije.

"Najgora stvar koja nam se može dogoditi je stagnacija i inflacija, jer se s tim fenomenom vrlo teško bori", ističe Hadžić.

Prema njegovim riječima, negativni efekti uvođenja carina i rast protekcionizma, naročito između SAD-a i ostatka svijeta, dodatno će povećati ekonomske pritiske na Bosnu i Hercegovinu.

Međutim, u ovom izazovnom geopolitičkom i ekonomskom okruženju, Hadžić vidi priliku za BiH u namjenskoj industriji.

"Evropa će povećati izdatke za odbranu, što je prilika da povećamo naše kapacitete, obučimo radnu snagu u ovom sektoru i tako stvorimo motor koji može povući ekonomiju naprijed", zaključuje Hadžić.