Dok preduzeća u vlasništvu FBiH duguju milijarde KM, Vlada govori o PR-u

U sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, premijer Nermin Nikšić održao je sastanak s direktorima javnih preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Poruke koje je tom prilikom uputio bile su ohrabrujuće na papiru – insistiranje na transparentnosti, strateškom komuniciranju i jačanju povjerenja građana.

Ipak, ono što se u sali govorilo i ono što javnost svakodnevno proživljava – ostaju u ozbiljnom raskoraku.

"Javna preduzeća ne postoje sama radi sebe, ona svojim radom moraju svakodnevno opravdavati povjerenje građana. To podrazumijeva odgovornost, ali i jasnu, otvorenu komunikacija", poručio je Nikšić na jučerašnjem sastanku.

I dok premijer govori o "istinitom i proaktivnom informisanju", podatak da ta ista preduzeća duguju više od dvije milijarde KM za poreze i doprinose ostaje nepomenut.

Umjesto odgovora na pitanje odgovornosti i sankcija, direktori najvećih dužnika – među kojima su "Željeznice FBiH", "Rudnici Kreka", "GRAS" i "Sveučilišna klinička bolnica Mostar" – pozvani su na konsultacije o PR strategijama.

Dugovi kao sistemska nepravda

Prema podacima iz septembra 2024. godine, deset najvećih javnih preduzeća zajedno duguju više od milijardu KM za poreze i doprinose. Među njima prednjače:

- JP Željeznice FBiH – 161,75 miliona KM

- Rudnici Kreka – 159,93 miliona KM

- RMU Zenica – 140,64 miliona KM

- GRAS – 112,86 miliona KM

- Sveučilišna klinička bolnica Mostar – 115,11 miliona KM

Dok ova preduzeća gomilaju dugove, radnici čekaju na uvezivanje staža, a porezi i doprinosi – koji su zakonska obaveza – ostaju neplaćeni, bez sankcija. Istovremeno, privatni sektor, kičma privrede u BiH, podliježe strogim kontrolama, blokadama računa i kaznama i za najmanje kašnjenje.

Privrednici: "Mi finansiramo ovu nepravdu"

Ogorčenost među privrednicima raste. Smatraju da ih država sistemski kažnjava, dok javnim gubitašima nudi nove prilike, reprogramira dugove, i sve to – o trošku budžeta. Privrednici upozoravaju da ova praksa uništava motivaciju, pravi nelojalnu konkurenciju i podstiče iseljavanje.

Posebno je izazvala pažnju Nikšićeva izjava u kojoj je ranije domaće privrednike nazvao "pilićarima". Premijer je dan kasnije uputio izvinjenje. "Ja sam iskoristio taj žargon, možda je to neprimjereno i ukoliko sam bilo koga povrijedio izvinjavam se, nije mi bila nikakva namjera da nekog uvrijedim, ali takva je emisija u kojoj se često koriste žargoni", naveo je gostujući na BHRT-u.

Ova uvredljiva kvalifikacija, upućena ljudima koji zapošljavaju desetine hiljada radnika i pune budžet, dodatno pojačava frustraciju.

"Pozivate nas na povjerenje dok sjedite s direktorima firmi koje duguju stotine miliona. A mi, koji te dugove indirektno plaćamo, proglašeni smo 'pilićarima'?", pita se jedan i poduzetnik.

Ili zakon vrijedi za sve – ili ne vrijedi uopće

Sastanak u Vladi FBiH, umjesto da ponudi konkretne mjere za naplatu dugova i sankcionisanje odgovornih, ostao je na nivou izjava o važnosti "komunikacijskih planova". No, građani i radnici traže više od lijepo upakovanih poruka – traže pravdu, jednak tretman i poštivanje zakona.

Ako država zaista želi povjerenje javnosti, mora ga prvo sama zaslužiti – jasnim, jednakim i dosljednim mjerama prema svima. Bez privilegovanih. Bez izuzetaka.

S.B.