
06.05.2025 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Autor: Seida Bijedić
U središtu Balkana, Kosovo polako, ali sigurno, oblikuje svoj identitet kao privlačna destinacija za preduzetništvo i strane investicije.
U sve dinamičnijem poslovnom okruženju, gdje svaka ušteda može značajno uticati na konkurentnost kompanije, privrednici iz Bosne i Hercegovine sve češće razmatraju mogućnosti otvaranja firmi van granica zemlje. Jedna od sve popularnijih destinacija jeste Kosovo, koje nudi jednostavniju administraciju, niže poreze i doprinose, kao i brži pristup međunarodnim tržištima.
Mlada ekonomija s ambicijom
U središtu Balkana, Kosovo polako, ali sigurno, oblikuje svoj identitet kao privlačna destinacija za preduzetništvo i strane investicije. S najmlađom populacijom u Evropi, te izuzetno visokim stepenom digitalne pismenosti i korištenja interneta (čak 97% domaćinstava ima pristup internetu), ova mlada zemlja brzo usvaja moderne modele poslovanja.
Za razliku od složenog birokratskog aparata koji usporava pokretanje biznisa u BiH, u Prištini je dovoljno 48 sati da se registruje preduzeće, bez ikakvih taksi – pa čak i ako je u potpunom vlasništvu stranca.
U nastavku donosimo pregled osnovnih fiskalnih i parafiskalnih obaveza koje imaju poslodavci i uposlenici na Kosovu u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Tabela: Usporedba poreskog i doprinosa sistema
|
Stavka |
🇽🇰 Kosovo |
🇧🇦 Bosna i Hercegovina (FBiH) |
|---|---|---|
|
Porez na dobit |
10% |
10% |
|
Porez na dohodak (lični) |
0%, 8%, 10% |
10% |
|
Porez na dividende |
0% |
0% |
|
PDV |
8% (snižena), 18% |
17% (jedinstvena stopa) |
|
Doprinos poslodavca |
5% |
10.5% |
|
Doprinos zaposlenika |
5% |
31% |
|
Ukupno opterećenje na rad |
10% |
41.5% |
|
Registracija firme |
Besplatna, 2 dana |
Više dana, sa administrativnim taksama |
Ključne prednosti poslovanja na Kosovu
Porezni sistem na Kosovu
Zašto bi BiH poslodavci trebali razmisliti o ekspanziji?
Sa gotovo četiri puta nižim opterećenjem na rad, kao i pogodnijim zakonodavnim i administrativnim okvirom, Kosovo postaje ozbiljna alternativa za male i srednje biznise iz BiH. Osim finansijskih benefita, kompanije mogu profitirati i kroz lakši izlazak na međunarodna tržišta i pristup kvalifikovanoj radnoj snazi.
Zbog svih navedenih prednosti, Kosovo postaje regionalni lider u stvaranju stimulativnog poslovnog okruženja. Povoljni fiskalni uslovi, jednostavnija birokratija i strateška lokacija sve više motivišu firme iz BiH da otvore podružnice ili prebace cijelo poslovanje na teritorij Kosova.
Za sada postoji 17 aktivnih bosanskohercegovačkih preduzeća koja posluju na Kosovu.
Tokom nedavne posjete bh. privredne delegacije Prištini, istaknuto da je učinjen prvi veliki korak ka uspostavljanju jače poslovne saradne koja u konačnici treba da dovedo do većeg izvoza, povećanja ulaganja i razvoja zajedničkih projekata.
Također, Kosovska vlada uspostavila je jasan okvir za podsticanje inovacija i razvoja malih i srednjih preduzeća.
Postoje:
- Grantovi za proizvodne mašine, digitalizaciju i sertifikaciju
- Inovacioni fond u razvoju
- Kreditni garantni fond za lakši pristup kapitalu
- EU Single Market Program u iznosu od 4,3 milijarde eura, otvoren i za kosovske firme
Kao dodatak, tu su i industrijski parkovi, inkubatori i tehnološki centri, koji stvaraju dinamično okruženje za razvoj startupa i proizvodnih pogona.
Otvoreno prema svijetu
Jedan od ključnih faktora atraktivnosti Kosova jeste njegovo globalno trgovačko povezivanje. Sa preko 10 aktivnih trgovinskih sporazuma, uključujući CEFTA, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te bilateralne ugovore sa UK, Turskom, SAD-om i Švicarskom, kosovske firme uživaju preferencijalni pristup mnogim tržištima.
Dok Bosna i Hercegovina još traži balans između fiskalne stabilnosti i privrednog razvoja, Kosovo nudi model koji je liberalniji, brži i jednostavniji. Ako uzmemo u obzir niže poreze, lakšu administraciju, snažnu IT infrastrukturu i podršku za male biznise – postaje jasno zašto sve više firmi razmatra seljenje ili širenje poslovanja upravo u ovom pravcu.
S.B.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.