Skandal u Trebinju: Šivačice iz Trendteksa otpuštene bez minimalca i bez platnih lista

Radnice nekadašnjeg trebinjskog "Novoteksa", u čijim pogonima pod zakupom radi firma "Trendteks" iz Doboj Juga, za koju njih četrdesetak šiju HTZ opremu otkako je prethodna firma otišla u stečaj, po drugi će put izgubiti posao jer su im poslodavci poručili da 7. maja u 11 časova dođu po radne knjižice, pišu Nezavisne.

Većina ovih švalja, koje su do prije 15 godina izrađivale pantalone visoke mode za njemačko tržište, došle su u dogovoreno vrijeme pred svoju firmu, ali su vrata bila zaključana pa su, izrevoltirane zbog otkaza, bile dodatno uznemirene činjenicom da se neko i na ovaj način poigrava s njima jer do podneva im niko nije otključavao, niti im se obraćao.

One su, kažu, nakon stečaja "Novoteksa" nastavile da rade za "Trendteks" za manje plate koje su u posljednje vrijeme iznosile tek oko 700 maraka, a nakon obraćanja poslodavcu da bi trebalo da prime barem republički minimalac - uslijedio je poziv za otkaz.

Njih su, kako kažu, još krajem aprila pozvali da potpišu sporazumno rješenje o otkazu, iako, kako tvrde, ono nije bilo ni sporazumno, niti su ga razumjele u prvom momentu, bez vremena da o tome razmisle i studioznije ga pročitaju, uz ucjenu da ako odmah ne potpišu neće imati nikakva prava sa berze rada, iako su prethodno pristale da nastave posao i u Bileći, gdje je takođe isti poslodavac.

One su nakon žalbi na niske plate koje ni sa minulim radnim stažom i toplim obrokom nisu prelazile 700 do 800 maraka, dobijale odgovore da nemaju izvršenje rada, da je loš kvalitet, da im se javljaju reklamacije po kojima, poslije 30 godina staža za šivaćim mašinama, ne znaju šiti.

"Mi smo se obratile advokatu sa dobrim namjerama da nam se da barem minimalac jer naša primanja sa toplim obrokom i svim beneficijama nisu bila tolika, pa je možda to izazvalo revolt. Ni platne liste nikada nismo dobijali, pa smo sve to tražili da se konačno realizuje", kaže predstavnica radnica Milanka Rajak, dodajući da su prije tri mjeseca potpisale i pristanak da im se organizuje prevoz i da idu u Bileću da rade, na šta su pristale.

Na sve ovo i ona i njene koleginice gledaju kao na ucjenu, ali dodaju da su inače omalovažavane, bez mogućnosti da na pristojnom nivou razgovaraju sa predstavnicima firme, da im se onemogućavala bilo kakva pravna konsultacija i traženje rješenja na taj način, te je njih desetak odlučilo da angažuju advokata Dejanu Pikulu, koja je i sama čekala pred zaključanim vratima sa radnicama, a rješenja o otkazu ugovora o radu su, po njenom mišljenju, vrlo paušalna i štura.

"Ni plate se ne obračunavaju na ispravan način, dakle ne isplaćuje se ni minimalna plata zakonom propisana, već one rade za 600 do 700 maraka, a očito se ne poštuje ni Zakon o radu, ne pominje im se ni u kom roku mogu pokrenuti radni spor, te je očito da se izbjegava radniku dati ispravna, zakonita pouka, pa je i to nezakonito", kaže advokat Pikula, napominjući da radnice ovoga puta nisu samoinicijativno došle pred zaključana vrata, već su ih poslodavci pozvali.

Advokatica Pikula je, dodaje, prije mjesec i po uputila jedan dopis upozorenja poslodavcu - da se prestane sa kršenjem prava radnika, ali nikada nisu dobili nikakav odgovor.

"Radnicima se ne dostavljaju ni platne liste koje predstavljaju izvršnu ispravu na osnovu koje mogu na jednostavan način, ako ima nepravilnosti, pokrenuti izvršni postupak", kaže ona, napominjući da će pokrenuti postupak pred sudom i tražiti poništenja ovako nezakonitih rješenja.

Ispred zaključanih pogona "Trendteksa" bio je parkiran sivi mercedes, za koji su radnice tvrdile da ga vozi direktorica Senka Starčević, ali, budući da je sve bilo zaključano, do nje ni radnice ni novinari nisu mogli doći, a nije nam se javljala ni na telefonske pozive.

"Trendteks" je prije 14 godina u Trebinju krenuo sa velikim ambicijama i vlasnik Šućko Hadžijakupović je medijima izjavljivao da je zadovoljan radom radnica, najavljujući da će zaposliti njih oko 150 koje su šile u "Novoteksu", ali od toga nije bilo ništa, a i sve mlađe radnice koje su počinjale ovdje raditi brzo bi napuštale posao zbog uslova rada i nemogućnosti postizanja visokih normi pa je sa nekadašnjih oko 100 broj zaposlenih spao na oko 40.